SERVIS POSEBNIH NASLOVA GRČKA-EU

Nadnaslov: Grčka "na jaslama" EU Naslov: Siromašni rođak na čelu europske obitelji Podnaslov: Tijekom deset godina transfer kapitala EU u Grčku povećao se za 600 posto i danas iznosi pet posto brutto nacionalnog proizvoda Grčke, odnosno polovicu svih fiskalnih prihoda. Bez njega bi grčki platni deficit bio ogroman. Piše: Alain NAVARRO, AFP ATENA - Grčka, koja od 1. siječnja preuzima predsjedavanje Europskom unijom za sljedećih šest mjeseci ne prihvaća tvrdnje da predstavlja financijsko breme Unije te da živi o njenom trošku. Računice pokazuju da će do 2000. godine ta balkanska zemlja, koja je prema svim pokazateljima najsiromašnija od zemalja 'dvanaestorice', naplatiti 35 milijardi ECU-a iz blagajne Zajednice. No, grčki ministar zadužen za europske poslove, Teodor Pangalos, protivi se "tim gotovo rasističkim teorijama koje Grke prikazuju kao bijedne lijenčine nakrcane europskim novcem, a pritom nisu ni u potpunosti bijelci". Od pristupanja Grčke Zajednici, 1981. godine, odnose između Atene i drugih članica EU opterećivale su unutrašnje, grčke specifičnosti - fiskalne prevare, dvostruka mjerila u gospodarskom životu i slično. Tijekom deset godina, transfer kapitala EU u Grčku povećao se za 600 posto i danas iznosi pet posto brutto nacionalnog proizvoda Grčke, odnosno polovicu svih fiskalnih prihoda. Taj kapital, u porastu od 33 posto u 1993. godini, postao je glavni 'nevidljivi' prihod bez kojeg bi grčki platni deficit bio ogroman. Izostanak gospodarskih rezultata u 80-im godinana u Bruxellesu ocjenjuju neuobičajeno oštro, često uspoređujući Grčku sa Španjolskom, Portugalom i Irskom, tri zemlje koje također koriste transferirani europski kapital. Predsjednik Europske komisije, Jacques Delors, koji je prošle godine kratko boravio u Ateni, naglasio je da su Grci "očita iznimka" u Europi, dodajući da "se njihov glas mora čuti ne samo kad nešto traže, nego i u njihovom prilogu Europskoj uniji". Na vlasti od 1981. do 1989. godine, PASOK Andreasa Papandreua, koji je ponovno došao na vlast u listopadu ove godine, potrošio je europski novac ostavljajući zemlju daleko iza svojih partnera, bez autoputova, s jadnom telefonskom mrežom i zastarjelom industrijom. Tijekom trogodišnjeg razdoblja vladavine, desnica je, unatoč spornom dodjeljivanju poslova, započela modernizaciju telekomunikacija i učinila prvi korak u izgradnji metroa u Ateni, pri čemu su ti radovi 80 posto financirani iz europskih fondova. Te velike radove prate i jednako veliki i brojni planovi, no ostaje dojam da Grčka bez europskog novca ništa ne može, dok je znatan privatni kapital, koji očito izmiče oporezivanju, tek neznatno upotrijebljen. "U Grčkoj nije bilo polemika glede Maastrichta jer se Europska unija doživljava kao nesebični pomagač ili samo kao trgovački partner", ocjenjuje Michel Papayannis, europski poslanik ljevičarske koalicije. Stručnjak iz jedne od zemalja EU žali se zbog "endemične korupcije i nedostatka nezavisne kontrole" u Grčkoj. "Kad žele izgraditi stambenu zgradu u nekom selu, prijavljuju je kao gospodarsku zgradu u poljodjelstvu kako bi izvukli europsku subvenciju", navodi on. Ta polemika, zbog koje su Grci ogorčeni, počiva na hipokriziji, smatra Pangalos: "Sav novac zajednice usmjeren je na razvoj a primaju ga one zemlje koje su dovoljno vješte." Prema podacima iz Bruxellesa, oko 40 posto sredstava Zajednice Grčka dobiva od europskih partnera ili u obliku provedenih istraživanja ili pak nabavki. Ako se Grčka ne uklopi u logiku zajednice, moglo bi joj se dogoditi da presahne europski zlatni rudnik utemeljen na tzv. "drugom Delorsovom paketu" za financiranje strukturalnih promjena. (Hina) fp 290749 MET dec 93 290749 MET dec 93