VELIKA BRITANIJA

THE INDEPENDENT 7. XII. 1993. Dijalog više nije dovoljan Konferenciju u Kartumu na kojoj su se okupili predstavnici iz 82 zemlje, Robert Fisk ocjenjuje kao "neobičnu", dodajući da je malo predstavnika došlo u ulozi službenih zastupnika svojih vlada te ističući da su raspravljali o "budućnosti islama i o - upotrijebimo najčešće ponavljanu frazu - 'pobjedi i muslimanskom džihadu'. Nije nužno spomenuti da je sudanska 'narodna arapska i islamska konferencija' bila nepopularna među zapadnim i arapskim režimima koji podupiru Washington. Čak je i Saddam Hussein u Kartum poslao samo 'savjetnika za vjerska pitanja'. Skup je otkrio nesretnu stvarnost i razumljive strahove islamskoga svijeta", piše Fisk. Izvješćujući o tijeku same konferencije, Fisk opaža da je ona "opet pokazala goleme zalihe sumnjičavosti i nepovjerenja prema Zapadu koje su sve izraženije u mnogim arapskim zemljama. Neizbježno prikazivan kao 'teroristička konferencija' u američkom tisku... skup je bio više okupljanje disidenata, a ne prevratnika, muškaraca (i, svakako, malo žena) koji vjeruju da je sporazum između PLO i Izraelaca tek još jedno poglavnje u podčinjavanju muslimanskoga svijeta Zapadu. Gdje bi se inače mogla izraziti takva gledišta? Većina arapskih zemalja zabranjuje, a dominacija Saudijske Arabije u međunarodnim arapskim medijima stvarno i lišava milijune muslimana mogućnosti za slobodnu raspravu. Dok Egipat i Jordan jedini dopuštaju slobodu govora... u arapskom svijetu demokracija praktički i ne postoji. Želimo li biti pravedni, moramo reći da ima Amerikanaca koji više vole da tako i ostane. (...) Ta pogibeljna ideja - koja negira da je demokracija ljudsko pravo - ima smisla na Zapadu. Jer, kad bi arapski svijet svom narodu dopustio slobodu govora, kako bi se onda moglo računati na potporu Zapadu i miru s Izraelom? Zapadni vođe koji su bili saveznici Zapada - primjerice predsjednik Mubarak - uvijek su od svog naroda tražili da se u smjenjivanju vlada koristi glasačkim kutijama, a ne oružjem. Ipak, kad je islamska stranka gotovo pobijedila u drugom krugu izbora u Alžiru prije dvije godine, vlada je poništila izbore i stavila moguće pobjednike izvan zakona - a oni su primijenili nasilje kako bi postigli svoje ciljeve i sada se o njima, naravno, govori kao o 'teroristima'. (...) Muslimani u Kartumu nekoliko su puta prihvatili vjerodostojnost takozvanoga memoranduma - očite krivotvorine - koji su navodno poslali Douglas Hurd i John Major, a kojim se ministar vanjskih poslova protivi stvaranju muslimanske države u Europi. Taj tobožnji dokument, koji danas kruži gotovo svim arapskim prijestolnicama, sad je dobio kredibilitet u islamskom svijetu. Očito govoreći o krivotvorini, pakistanski general Mirza Aislam na konferenciji je predočio materijale u kojima je 'nedavno objavljeni europski dokumenti otkrivaju planove o uništenju bosanskih Muslimana'. Ipak, arapskim se muslimanima može oprostiti što vjeruju u tu krivotvorinu kad je međunarodni kredibilitet - a osobito autoritet UN - toliko srozan u islamskom svijetu. Ofenzivna vojna akcija UN protiv muslimanskih skupina u Somaliji prihvatljiva je Zapadu. Ofenzivna vojna akcija protiv onih koji ubijaju Muslimane Bosni nije prihvatljiva. Čak kad su arapske zemlje slale vlastite postrojbe u mirovne misije na Balkan, UN su ih obuzdavali. Nema podataka o tome da je egipatska bojna u Sarajevu ili jordanska sjeverno od Save spasila ijednog Muslimana. Ali, najglasniji su bili oni koji su - katkada nekoherentno, uvijek retorički, i uvijek ljutito - pokušali definirati ono o čemu se drugdje ne može raspravljati; ideju da muslimani moraju odlučivati o vlastitoj sudbini bez uplitanja Zapada ili arapskih čelnika koji podupiru Zapad. 'Zar ne vidite da ne možemo reći što mislimo u zemljama iz kojih dolazimo niti pročitati što mislimo čak niti u novinama?' - žalio se jedan Palestinac. 'Kažu nam da budemo demokrati u zemljama koje nisu demokratske. Usporotivimo li se američkim planovima za ovu regiju ili Arafatovu podčinjavanju Izraelu, nazivaju nas 'neprijateljima mira'. A uzmemo li oružje u ruke jer nemamo drugih pomagala kojima bismo mogli izraziti svoje mišljenje ili umremo za našu vjeru, nazivaju nas 'teroristima'' Pretpostavljam da je g. Cerić, bosanski imam, slično mislio kad smo se sreli u predvorju Hiltona. Prošlog ljeta kad smo se sreli u Sarajevu za vrijeme bombardiranja, on je izrazio mišljenje da Zapad prezire Muslimane koji mirno žive među njima, ali i da muslimani i kršćani moraju održati dijalog bez uzajamnog optuživanja. Sad je, u Kartumu, mnogo nestrpljiviji. Dijalog više nije dovoljan, rekao je. Muslimani su morali potvrditi svoj identitet i prisiliti Zapad da ih sluša. 'Naše uljudbe moraju razgovarati - ali izravno. Moramo biti iskreni jedni prema drugima. Dosada smo pokušavali biti ljubazni i govorili smo jedni drugima: 'Živimo zajedno!'. To je bilo ugodno. Ali sada moramo biti vrlo iskreni i otvoreno razgovarati o našim problemima, ne samo kao o problemima ljudskih bića, nego i kao o problemima muslimana'. To je bila izjava, ali i upozorenje", završava Robert Fisk. -> HINA 08.11.1993. 04:30:15 PREGLED VP PREGLED 4 $ $ Ž4=NJEMAČKA $ NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 7. XII. 1993. Dvostruka opskrba "Srpske oružane snage u Bosni prilično su dobro opskrbljene. No, potražnju nije moguće u potpunosti zadovoljiti. Od samog početka Srbi jednostavno prisvajaju dio pošiljaka iz konvoja UN i humanitarnih organizacija, koji im po njihovu mišljenju pripada. Taj postupak primjenjuju i pri prolasku opskrbnih konvoja, namijenjenih snagama UN u Bosni i Hercegovini. Srbi su posebno zainteresirani za pošiljke benzina; dostava iz Srbije povremeno kasni. Ustupanje dijela bezinske pošiljke tijekom prolaza kroz određena područja pod srpskim nadzorom vojnici UN odavno smatraju posve uobičajenom pojavom. Zapadne sile ograničile su mandat snaga UN u Bosni na raspodjelu hrane i lijekova među civilnim stanovništvom. Snage UN loše su naoružane te ne mogu štititi čak ni humanitarne konvoje. Tko je podupro ili odobrio tu odluku nema pravo na ljutnju zbog dodatne opskrbe Srba benzinom. No, činjenicu da vojnici UN za vlastiti račun prodaju srpskoj strani benzin iz zaliha UN valja promotriti iz druge perspektive. Riječ je o korupciji koju zapovjedništvo UN mora oštro sankcionirati", upozorava Johann Georg Reissmueller. -> HINA 08.11.1993. 04:29:16 PREGLED VP PREGLED 4 $ $ Ž1=VREME $ SRBIJA VREME 6. XII. 1993. Oružana kampanja Filip Švarm raščlanjuje odnose snage u 'RSK' prije izbora najavljenih za 12. prosinca i procjenjuje kako postoji "stanovita maksimalna parlamentarna šarolikost", a kad se radi o predsjedniku 'RSK' drži da će kandidat svakako biti iz Knina i da će njegov utjecaj u istočnoj Slavoniji biti jednak Hadžićevu u kninskoj krajini. "Krug se, dakle, zatvara. Serijom separatnih primirja od istočne Slavonije, preko zapadne Slavonije, do Banije i Korduna, Beograd je pokazao koliko drži do službenih stajališta tijela RSK, do kojih je došao pod pritiskom tvrde kninske struje i radikala, da nema primirja bez povlačenja Hrvatske vojske. Zatim, izjavom u Ženevi da budućnost krajine vidi u obustavljanju neprijateljstava i otvaranju komunikacija tako da se o njezinom statusu razgovoara tek kad se ostvari stabilni mir i inzistiranjem na tajnim beogradskim pregovorima, Milošević se bez obzira na veliki manevarski prostor koji mu tim preostaje, znatno približio inicijativama dr. Tuđmana i međunarodnih posrednika. Poznato je, naime da su oni krajinu uvijek smatrali dijelom Hrvatske, dok su krajišnici, sve do sada, inzistirali na razgraničenju kao preduvjetu za bilo kakve ozbiljne dogovore. Isto tako, javna potpora Bjegoviću koji je pred pontonsku krizu u Masleničkom ždrilu izjavio kako je 'zamisliva konfederacija krajine i Hrvatske' ukazuje na to što socijalisti smatraju optimalnim", ocjenjuje Švarm. -> HINA 08.11.1993. 04:17:17 PREGLED VP PREGLED 4 $ $ BRITANSKI RADIO - BBC $ Ž BRITANSKI RADIO - BBC 7. XII. 1993. Pregled tiska Pod naslovom 'Europska zajednica pribojava se zbrke pod grčkim predsjedanjem' "The Daily Telegraph" objavio je poveću raščlambu o problemima s kojima bi se Europski savez mogao sučeliti kada s početkom godine Grčka preuzme predsjedanje. Na zaprepaštenje bruxelleskoga diplomatskog osoblja Grčka je bez ikakvih rezervi opozvala svoga veleposlanika pri EZ samo mjesec dana prije preuzimanja predsjedanja Zajednicom. To samo pojačava sve proširenije mišljenje da će šest mjeseci grčkoga predsjedanja biti u najboljem slučaju zbrka, a u najgorem krajnje razjedinjavajuće razdoblje. Za pripremu predsjedništva treba dobrih osamnaest mjeseci i opoziv tako važne osobe u tako kratkom roku prava je ludost, kaže diplomat. Pod pretpostavkom da se razriješi problem općeg sporazuma o trgovini i carinama do 15. prosinca, Grčka kao predsjedajući bit će sučeljena s tri golema problema, a za sva tri ona je izuzetno neprikladna. Spomenuta tri problema su provedba druge faze programa monetarnog ujedinjenja, a Grčka gospodarski stoji najlošije od svih članica EZ; dovršenje pregovora s Austrijom, Finskom, Norveškom i Švedskom o ulasku u Zajednicu, čemu se, po općem mišljenju, Grčka protivi, i - poglavito - zajednička vanjska i obrambena politika. U praksi, naime, vanjska politika EZ svodi se uglavnom na politiku prema bivšoj Jugoslaviji, a tu je stajalište Grčke dijametralno suprotno ostatku EZ. Grčka daje veliku potporu Srbiji i ne trudi se spriječiti grčka poduzeća u kršenju sankcija. Ostale britanske novine objavile su kraće članke koji se bave i izravno ratom na Balkanu. "The Guardian" u izvješću Johna Palmera iz Bruxellesa piše da izgledi za mir u Bosni mogu ovisiti o tome hoće li NATO biti spreman zajamčiti granice nekakve krnje Bosne. To je rekao međunarodni posrednik lord Owen koji je izrazio zabrinutost zbog toga što vlade zemalja članica NATO-a nisu pokazale spremnost da osiguraju takva jamstva. O jamstvima UN raspravljalo se u Ženevi, a bosanska vlada to nije mogla prihvatiti, kazao je lord Owen. "The Times" objavio je izvješće svoga beogradskog dopisnika "Tima Judahe" koji kaže da su se jučer pojačale borbe širom Bosne čime je istinski počeo zimski rat. Judah navodi da su četiri osobe ubijene, a devetnaest ljudi ranjeno prilikom napada na Sarajevo koje je pod srpskom opsadom. Govornik UN u Sarajevu porekao je optužbe bosanske vlade koja tvrdi da su postrojbe UN pomogle muslimanskim pobunjenicima u bihaćkom džepu. Govornik je dodao da su pobunjenicima pomogle srpske postrojbe prilikom znatnih uspjeha u borbama protiv bosanske vojske. O napadu na pučanstvo Sarajeva piše i "The Guardianov" istočnoeuropski urednik Ian Traynor, koji među ostalim ističe kako čelnici bosanskih Srba rutinski svaljuju krivnju za takve napade na postrojbe bosanske vojske, optužujući ih da ubijanjem vlastitoga naroda žele izazvati sućut međunarodne zajednice. Ali po podacima UN o ispaljenim projektilima oko Sarajeva tijekom proteklih nekoliko dana, vidi se da su Srbi ispalili sedamdeset projektila na Sarajevo dok su uglavnom muslimanski branitelji odgovorili s deset projektila. Iz tih napada može se zaključiti da Srbi pokušavaju pojačati pritiske na Muslimane poslije neuspjeha razgovora vođenih prošloga tjedna u Ženevi pod pokroviteljstvom Europskoga saveza. "The Independent" objavio je veliki esej Roberta Fiska pod naslovom 'Dijalog više nije dostatan' u kojem autor tvrdi kako muslimani u arapskom svijetu očajavaju zbog stajališta Zapada prema njima. Tekst je zamišljen kao uvod u televizijsku seriju od tri nastavka pod naslovom 'Od Bejruta do Bosne' koja počinje večeras na četvrtom kanalu britanske televizije. U izvješću u "The Timesu" Tim Judah se osvrće i na prilike u Srbiji pa kaže da se vlada ondje sprema na dijeljenje kruha najsiromašnijima. Inflacija iznosi više od dvadeset tisuća posto mjesečno dok su najniže plaće pale na pukih deset maraka. Dobrotvorna udruga povezana s glavnom oporbenom strankom nedavno je privukla podosta publiciteta dijeljenjem besplatnoga kruha i kupusa. Do tih namirnica tako je došlo pedeset tisuća ljudi. Dodatni je dokaz sve težih prilika u Srbiji i činjenica da su dijelovi Beograda osjetili prve nestašice struje u ovoj, kako se očekuje, iscrpljujućoj zimi. 080418 MET dec 93 080524 MET dec 93