SERVIS POSEBNIH NASLOVA SVEMIR-BIGBANG

Nadnaslov:Novi dokazi o eksplozivnom trenutku nastanka svemira Naslov: Veliki prasak zamalo - Veliki promašaj Podnaslov:Detaljne analize danas pokazuju: da se materija u prvoj sekundi nakon što se dogodio Big Bang širila samo stotinu tisuću milijardinku sekunde sporije nego što jest, svijeta danas ne bi bilo Piše: Wilson DA SILVA, Reuter SYDNEY - Veliki prasak mogao je biti i Veliki promašaj. Svemir je bio na samom rubu mogućnosti da uopće ne nastane, tvrdi čovjek čija su istraživanja omogućila nove dokaze o eksplozivnom trenutku stvaranja znanog kao Big Bang. Detaljne analize sada pokazuju sljedeće: da se materija u prvoj sekundi nakon što se dogodio Big Bang širila samo stotinu tisuća milijardinki sekunde sporije nego što jest, svijeta danas ne bi bilo, tvrdi američki astrofizičar George Smoot. Prema teoriji o Big Bangu svemir je nekoć bio zbijen u malu, superkondenziranu točku koja je iznenada ekplodirala i razasula (raspršila) materiju po svemiru. U travnju prošle godine Smootova ekipa znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji upotrijebila je satelit Cosmic Background Explorer (COBE) za pronalaženje namreškanih dijelova u strukturi svemira - razlika u načinu na koji se materija razdijelila, koje su mogle nastati jedino ukoliko je svemir započeo samo s jednom eksplozijom, Big Bangom. Smoot, koji se trenutačno nalazi u Australiji zbog razgovora s astronomima i zbog promocije svoje nove knjige, "Wrinkles In Time", tvrdi da još uvijek postoje problemi u vezi s tom teorijom. "Big Bang sam po sebi ne objašnjava zašto je svemir tako velik i tako jedinstven i zašto je u svakom pogledu toliko isti. On ne objašnjava kako je do njega došlo i kako se počeo širiti", tvrdi Smoot. Znanstvenici također brinu i zbog materije koja nedostaje - danas je u svemiru vidljivo premalo zvijezda i premalo međuzvjezdane prašine da bi teorija o Big Bangu bila primjenljiva. Teoretičari to objašnjavaju tvrdnjama da je oko 90 posto svemira stvoreno od "tamne tvari", komada nejasne materije koji lebde među galaksijama i koji su nevidljivi na crnoj podlozi svemira. Nedavna otkrića idu u prilog tome navodu. "Međutim, ukoliko ne pronađemo tamnu tvar i ukoliko lebdenja koja vidimo ne budu odgovarala ovome modelu, tada trebamo novi model", rekao je Smoot. "Big Bang je sam po sebi dobar model, no postavlja se pitanje kako je uistinu započeo i zašto se svemir širi?". Međunaslov: Svemir nije rezultat samo nevjerojatne koincidencije Ovaj tjedan u Australiji je izišla Smootova knjiga i njezino se izdavanje poklapa sa njegovim posjetom toj zemlji. U njoj američki znanstvenik navodi da stručni podaci što ih je u proteklih nekoliko godina prikupila njegova ekipa i suradnici iz drugih zemalja, ukazuju na činjenicu da svemir nije nastao samo kao nevjerojatna koincidencija, kako su držali znanstvenici i teoretičari. "Sada je jasno da bi i najminimalnije odstupanje od vrijednosti čitavog niza osnovnih svojstava svemira rezultiralo time da svemira uopće ne bi bilo ili bi to bio jedan potpuno nepoznat svemir", tvrdi Smoot. Prespora ekspanzija rezultirala bi urušenjem cijele materije u sebe samu već puno ranije, dok bi brža ekspanzija, čak i za jedan djelić milijuntinke sekunde, isključila mogućnost stvaranja zvijezda i planeta, smatra Smoot. Kozmolozi i astrofizičari dugo su bili u zabuni zbog jednostavne strukture svemira. Teorija o Big Bangu povlači za sobom teoriju da struktura svemira pokazuje promjenljivost. Smoot je otkrio namreškane dijelove i ispupčenja u načinu na koji se rasprostire materija, ali su odstupanja toliko malena da su skoro neprimjetna. Satelitu COBE trebala je godina dana detaljnog proučavanja neba da bi ih otkrio. Neki znanstvenici ipak još uvijek sumnjaju da su ti namreškani dijelovi stvarni. Direktor Australia Telescope National Facility, centra za radioastronomiju, Ron Ekers, izjavio je kako podaci pokazuju mala odstupanja u načinu na koji se materija rasprostire, ali se to jedva razaznaje od šuma koji se čuje u svemiru. No Smoot je izjavio kako su dva istraživanja provedena pomoću balona, potvrdila navedene rezultate. Jedno je istraživanje proveo Institut za tehnologiju iz Massachussettsa, a drugo je zajedničko istraživanje provedeno u suradnji Sveučilišta Cambridge i Manchester sa Španjolskim institutom za astrofiziku na Kanarskim otocima. Podaci prikupljeni tijekom druge godine istraživanja uz pomoć satelita, koje njegova ekipa upravo priprema za znanstveno objavljivanje, potkrijepit će, kako navodi Smoot, originalne zaključke. (Hina) br 040647 MET dec 93 040647 MET dec 93