ZNANSTVENI SKUP "VUKOVAR, VJEKOVNI HRVATSKI GRAD NA DUNAVU"

ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - U povodu dvije godine okupacije Vukovara i nemilosrdne agresije na hrvastki narod toga kraja, ali i uništavanje svih tragova njegova postojanja, u Zagrebu je danas priređen znanstveni skup "Vukovar, vjekovni hrvatski grad na Dunavu". Skup su organizirali autori istoimene monografije koja bi trebala biti objavljena do kraja veljače iduće godine. U njoj su, prvi put, skupljeni podaci o razvoju Vukovara i toga kraja od predpovijesti do današnjih dana. Nadu za povratak u taj zaposjednuti grad i njegovu obnovu svojom su pjesmom potvrdila prognana vukovarska djeca. U ime Gradskog vijeća Vukovara, skup je pozdravio Grga Plenković ocjenjujući da će monografija pokazati svijetu tko je stvarao Vukovar kroz stoljeća, ali i tko su barbari koji su bezumno uništili, opljačkali i spalili njegovu hrvatsku baštinu. Glavni urednik monografije prof. Igor Karaman kazao je da je ideja o toj monografiji rođena 25. kolovoza 1991., kada su srpski zrakoplovi bombardirali Vukovar i započeli sustavno uništavanje Eltzova dvorca, odnosno hrvatskih tragova na tom prostoru. "Monografijom smo osvijetlil temeljne društveno-povijesne i geografske odrednice stvaranja i trajanja Vukovara, i nadamo se da će pomoći prilikom obnove grada i njegova ponovnog zaživljenja", kazao je Karaman. U prvom dijelu skupa književnik Pavao Pavličić pročitao je ulomke iz svoje knjige "Šapudl", nazvane po ulici u Vukovaru u kojoj je rođen, a dramski umjetnik Krešimir Zidarić, također Vukovarac, pročitao je dvije priče nestalog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića. Puhački trio Zgrebačke filharmonije u kratkom je programu izveo djela Haydna i Papandopula. Znanstveni skup nastavljen je izlaganjem autora članaka pripremljenih za monografiju. Pof. Dragutin Feleter govorio je o Vukovaru u europskom i hrvatskom prostoru, s naglaskom na lokalni utjecaj i važnost toga grada za istočnu Hrvatsku. Ravnateljica vukovarskog muzeja u progonstvu Ruža Marić govorila je o arheološkom nalazištu Vučedol. "Godine 1984. u suradnji s Arheološkim zavodom Filozofskog fakulteta iz Zagreba, otpočela su sustavna israživanja na to lokalitetu, ali su, nažalost, trajala samo sedam godina", kazala je Marićeva. O kulturnoj baštini Vukovara govorio je prof. Zlatko Karač, a o važnijim detaljima iz povijesti Vukovara od 17. do 20. stoljeća govorio je prof. Vlado Horvat. Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić govorila je o demografskim značajkama Vukovara i vukovarskog kraja. O novijoj povijesti Vukovara te o razdoblju domovinskog rata i razorenoj spomeničkoj baštini i opljačkanim kulturnim dobrima govorili su prof. Josip Jurčević i prof. Branka Šulc. Skupu su bili nazočni brojni prognani Vukovarci, djelatnici vukovarskog Poglavarstva, župan Vukovarsko-srijemske županije Matej Janković, poznati hrvatski dobročinitelj dr. Antun Bauer te mnogi sveučilišni profesori i znanstvenici. (Hina) mc 241443 MET nov 93 24HHMM MET nov 93