SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD RUSIJA

Nadnaslov:Christopher namjerava u Moskvi redefinirati odnose s Rusijom Naslov: Očekivanja od najnovije ruske turneje Podnaslov:Drugi Christopherov posjet Moskvi dolazi u vrijeme kada je američka diplomacija oslabljena poteškoćama u Somaliji i na Haitiju, dok se, na drugoj strani, Jeljcin čini odlučnim u potvrđivanju svog autoriteta, ali i autoriteta Rusije u njezinu okruženju Piše: Jacques CHARMELOT, AFP WASHINGTON - Državni tajnik Warren Christopher u srijedu kreće na turneju po Rusiji i četiri zemlje bivšeg SSSR-a, u trenutku kada je diplomacija posljednje svjetske supersile oslabljena poteškoćama u Somaliji i Haitiju. Taj drugi Christopherov posjet Moskvi zbiva se u vrijeme kada se Jeljcinova vlada čini odlučna u potvrđivanju svoje vlasti i utjecaja, kako unutar tako i izvan granica. Američki državni tajnik prvo ide u Budimpeštu. Zatim će, nakon razgovora u ruskoj prijestolnici, ići u Kazahstan, Ukrajinu, Belarus i Letoniju. Za njegovog posljednjeg boravka u ruskom glavnom gradu u svibnju, u središtu razgovora bila je zapadna pomoć procesu gospodarske reforme u Rusiji. Prema navodima dužnosnika Minstarstva vanjskih poslova, tijekom ovog posjeta trebali bi se voditi razgovori o nastavku demokratizacije u Rusiji i izborima koje je Jeljcin obećao nakon brutalnog pokoravanja konzervativne oporbe početkom listopada. Washington kao središnji zadatak svoje vanjske politike vidi uspostavu tržišne ekonomije u Rusiji, ali želi da Moskva sa suzdržanošću koristi silu i ograničavanje građanskih sloboda u izvođenju tih reformi. Amerikanci također žele pospješiti stupanje na snagu sporazuma START o nuklearnom razoružanju. Vlasti u Kijevu protive se odricanju od svog strateškog arsenala i paraliziraju već mjesec dana sporazum kojeg su prihvatile Rusija, Belarus i Kazahstan. Turneja državnog tajnika, kojeg će pratiti i veleposlanik Strobe Talbott, zadužen za Zajednicu nezavisnih država (ZND) u Ministarstvu vanjskih poslova, treba se završiti 27. listopada u Rigi, glavnom gradu Letonije, jednoj od tri baltičke zemlje, koju zabrinjava sporost povlačenja ruske vojske. Međunaslov: Zabrinutost zbog "obnavljanja imperijalnih težnji" Osim za ragovore koji su na dnevnom redu s ruskim vlastima, taj će posjet biti i prilikom za ponovnu ocjenu odnosa posljednje svjetske supersile s zemljom koja joj je dugo osporavala to mjesto. Od dolaska na vlast prije devet mjeseci, nova demokratska ekipa predsjednika Billa Clintona bila je često optuživana da je nemoćna u Bosni. Ovih je dana povećala svoja gorka iskustva u Somaliji, zatim na Haitiju, i izgleda da ima poteškoća u određivanju međunarodne uloge Sjedinjenih Država. Predsjednik Jeljcin, pak, doima se odlučnim glede uporabe svih sredstva za potvrđivanje svog autoriteta kao i autoriteta Rusije. Na unutarnjem planu, on nije oklijevao topovskom paljbom zasuti parlament kako bi matirao konzevrativnu oporbu. Reginalno, on je odlučan u učvršćivanju upliva Moskve na rubnim područjima bivšeg SSSR-a kao što je Gruzija i Azerbejdžan. "Rusi znaju da imaju slobodne ruke. Ili to barem vjeruju. Kad Sjedinjene Države nisu kadre djelovati na Haitiju, što mogu u Gruziji?", primjećuje jedan europski diplomat. To mišljenje dijeli i David Kramer, stručnjak za Rusiju u Centru za međunarodne odnose i strategiju u Washingtonu. "Sasvim je moguće da Rusija koristi dojam slabosti koju ostavlja Clintonova administracija i pokušava proširiti svoj upliv u bivšem SSSR-u", ocijenio je on. Međutim, prema Kramerovim navodima, odbacivanje konzervativaca, nostalgičnih prema negdašnjoj moći SSSR-a, trebalo bi omogućiti ruskoj vlasti da se više usredotoči na unutrašnje probleme nego na reafirmaciju svog utjecaja na rubne države. Po mišljenju spomenutog europskog diplomate, dojam slabljenja Sjedinjenih Država je razlogom "duboke zabrinutosti" zemalja središnje i istočne Europe, pred onim što je češki predsjednik Vaclav Havel nedavno u New York Timesu nazvao mogućim ponovnim pojavljivanjem imperijalnih težnji u Moskvi. Christopher bi od ruske vlade trebao zatražiti pojašnjenja za njihove nove prigovore glede uključivanja zemalja poput Poljske i Češke u NATO. Sastanak na vrhu Atlantskog saveza u siječnju bi trebao biti test za nove odnose snaga po tom pitanju između Sjedinjenih Država i Rusije. Kramer smatra da će Washington tada moći birati između toga da se zauzme za trenutno uključivanje novih kandidata ili pak uzme u obzir suzdržljivost Moskve i zadovolji se s njihovim postepenim ulaskom. (Hina) br 212206 MET oct 93