SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD GOSPODARSTVO

Nadnaslov: Pozicija SAD u svijetu u kojem danas bjesni gospodarski rat Naslov: Clinton nameće agresivniju industrijsku politiku Podnaslov: Novom politikom američki predsjednik nastoji ojačati konkurentsku sposobnost američkih američkih poduzeća i pomoći im da se nose s izazovima njihovih japanskih i europskih takmaca. Niz mjera i intervencija visokih vladinih dužnosnika, koji postaju i trgovačkim putnicima, a koje se kose s ultraliberalnim stajalištem prethodnih dviju republikanskih vlada, tumači se nužnošću u okviru gospodarskog rata koji bijesni u svijetu. Piše: Jean-Louis SANTINI, AFP WASHINGTON - Kao što je obećao tijekom svoje izborne kampanje, predsjednik Bill Clinton zauzeo je agresivnu industrijsku politiku kao bi pojačao konkurentsku sposobnost američkih poduzeća i pomogao im da se nose s izazovima njihovih japanskih i europskih takmaca. Najprije je Bijela kuća prošlog tjedna objavila program suradnje između istraživačkih centara koji rade za Pentagon i tri američka proizvođača automobila. Cilj im je, kako je objasnio Clinton, "osmisliti automobil narednog stoljeća" koji će američkoj automobilskoj industriji omogućiti dominaciju na svjetskom tržištu. Malo zatim predsjednik je, u okviru svoje strategije stimulacije izvoza, najavio da će jedan mali dio pomoći inozemstvu odsada ovisiti o kupnji američkih proizvoda i usluga. Ta mjera, koja donosi veliku promjenu u odnosu na politiku kakvu je Washington vodio zadnjih dvadeset godina, "treba se suprotstaviti sličnim metodama naših konkurenata", objasnio je Clinton. Prema njegovim riječima, američka poduzeća gube zbog toga od 400 do 800 milijuna dolara godišnje izvoza u zemlje u razvoju. Clinton je također odlučio još više olabaviti ograničenja na izvoz vrhunske tehnološke opreme koja potječu iz razdoblja hladnog rata. Prema navodima Bijele kuće, ta će popustljivost omogućiti slobodan izvoz za 70 posto modela računala i osloboditi potencijal izvoza opreme vrhunske tehnologije od 35 milijardi dolara. Clintonova administracija računa da će taj obiman program omogućiti američkom izvozu da do 2.000 godine dosegne iznos od 1.000 milijardi dolara ali i otvaranje 2.000 radnih mjesta. Uporedo, ministar za promet Federico Pena najavio je prošlog tjedna zeleno svjetlo Bijeće kuće za pokretanje gradnje američkih civilnih brodova. Tri milijarde dolara garancija kredita deblokirano je za promicanje narudžbi a čime bi trebalo doskočiti subvencijama koje Japanci i Europljani daju svojim brodogradilištima. Međunaslov: Vladini predstavnici kao trgovački putnici Poduzimajući sve moguće napore, Clintonova administracija je ovog vikenda otpravila ministra Penu u Saudijsku Arabiju sa zadatkom da pokuša iznuditi narudžbu u vrijednosti od šest milijardi dolara za trgovačke avione. Za tu su narudžu Boeing i McDouglas u uskoj konkurenciji s europskim konstruktorom Airbus industrije. Demokratski senator Patty Murray (Država Washington) obznanio je u kolovozu da je Clinton osobno intervenirao kod kralja Fahda po tom pitanju, te je izjavio da je siguran da će velik dio narudžbi biti upućen američkim proizvođačima. Prije tog puta Pena je naglasio "odlučnost administracije u promicanju američkih proizvoda u inozemstvu". "Izvozi su sinonim za zaposlenja u Sjedinjenim Državama, a osobito su to prodaje aviona za civilni prijevoz, koji predstavlja najveći dio trgovinske vage zemlje", precizirao je on. Taj niz mjera i intervencije visokih vladinih predstavnika koji se, eto, pojavljuju u ulozi trgovačkih putnika, oštro se kose s ultraliberalnim stajalištem kakvo su zagovarale prethodne dvije, republikanske administracije. Jasna je stoga namjera nove ekipe Bijele kuće da mobilizira sve izvore kako bi očuvala vrhunske američke industrije, za koje drže da ih ugrožavaju njihovi strani konkurenti koji uživaju vladinu podršku. "SAD, jedina vojna svjetska supersila, u ozbiljnoj su opasnosti od gospodarskog pada", ustanovila je Laura D'Andrea Tyson, glavna savjetnica za gospodarska pitanja Billa Clintona, u svome djelu objavljenom u proljeće 1992. godine. Ona veliča provedbu industrijske politike i agresivne strategije na području vanjske politke kako bi se okončala erozija američke gospodarske moći pred japanskom i europskom konkurencijom u ključnim tehnologijama. Rezumirajući raspoloženje, predsjednik federalne agencije Banke Export-Import Kenneth Brody je prošlog tjedna ocijenio da "gospodarski rat bjesni te da ga ostatak svijeta snažno vodi s vladama koje pomažu svom privatnom sektoru". (Hina) br 062254 MET oct 93