SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-KRIZA

Nadnaslov:Što dalje u Rusiji, nakon što je oružje utihnulo? Naslov: Nepoznanice nakon krize Podnaslov:Jeljcin, koji je dokazao odlučnost spram političkih protivnika, morat će sada dokazivati da je i nadalje "demokrat", u situaciji kada zbog raspuštanja parlamenta raspolaže s novim ovlastima. Postavljaju se pitanja o podršci regija, ustupcima vojsci, daljnjem ugrožavanju građanskih sloboda, zabrani "konzervativnog" tiska i stranaka te uopće djelovanju uz nepostojanje suvremenog ustava zemlje Piše: Bertrand de SAISSET, AFP MOSKVA - Oružje je riješilo politički bezizlaz u kojem se nalazila Rusija zbog sistematskog oponiranja predsjedništvu od strane parlamenta, ali ostaje mnogo nepoznanica vezanih uz budućnost zemlje, konstatacija je koja vrijedi za Moskvu nakon što su vladine snage zauzele zgradu parlamenta, Bijeli dom. Iako je predsjednik Boris Jeljcin zaista dokazao da znade pokazati odlučnost spram onih koji osporavaju njegovu politiku reformi - stav koji bi možda mogao vratiti povjerenje ruskim biznismenima i stranim investitorima - preostaje mu još dokazati da je i nadalje "demokrat". Jer šef države koji se našao bez parlamentarne protuteže, barem do izbora nove savezne skuštine koji se predviđa za 11. i 12. prosinca, raspolaže sada na papiru s puno većim ovlastima. Njegov manevarski prostor za djelovanje ovisit će međutim o njegovoj sposobnosti da pridobije vođe 88 "subjekata" - republika, regija i područja - u okviru federacije, među kojima su mnogi otvoreno izrazili podršku konzervativnom parlamentu ili pak pokazivali opreznu neutralnost u posljednja dva tjedna. Obzirom da su sada naviknuti na veliku autonomiju u odnosu na Moskvu, teško je zamislivo da bi pristali na snažnu centralnu vlast, osim, možda, ako bi s njom bili usko povezani. Situacija je to na koju je mislio Jeljcin osnivajući Vijeće federacije, budući gornji dom, čiji bi oni bili članovi. Međunaslov: Pitanja koja čekaju na odgovor Vijeće federacije, koje okuplja šefove zakonodavnih i izvršnih tijela tih 88 jedinica, trebalo bi se sastati u utorak poslije podne, umjesto 9. listopada kako je prvotno bilo predviđeno. Drugo važno pitanje: Nije li Jeljcin morao dati jamstva vojsci i, općenito, snagama sigurnosti koje su ga podržale u njegovoj borbi protiv bivšeg zamjenika Aleksandra Ruckoja i bivšeg predsjednika parlamenta Ruslana Hasbulatova, obojica danas iza rešetaka? Poštivanje građanskih sloboda moglo bi se time naći u opasnosti, pogotovo ako izvanredno stanje i prekid vatre u Moskvi budu morali dugo ostati na snazi, budući da snajperisti nisu još posve neutralizirani a nasilje i dalje realno prijeti. Isto tako, čitav niz novina i stranaka koje su ocjenjene "konzervativnima" suspendirano je iako predstavljaju jednu struju mišljenja čija će se važnost moći odrediti tek na slobodnim parlamentarnim izborima. Za predsjedništvo bi bilo riskantno odbaciti izvanparlamentarnu oporbu oduzimajući neokomunistima i ultranacionalistima mogućnost da se legalno izraze. Napokon, Rusija za sada ostaje zemlja bez suvremenog ustava, jer sadašnji ustav datira iz razdoblja Brežnjeva. Stoga izgleda nemoguće riješavati buduće političke krize do kojih bi moglo doći bez dobro podmazanog institucionalnog mehanizma, prilagođenog novonastalim promjenama u Rusiji. (Hina) br 061227 MET oct 93