ZAGREB, 28. rujna (Hina) - "Još nepotpisanim Sporazumom o Bosni i
Hercegovini predviđeno je i postupno skidanje sankcija Srbiji. Je li to
razlog za strah da će se Hrvatska time naći u izrazito nepovoljnom položaju
i da će se Milošević, sada jačim snagama, usmjeriti na rat protiv nje?" Na
to pitanje i na moguću primjenu BiH načela u Hrvatskoj pokušava
argumentirano odgovoriti Višnja Starešina u komentaru "Kresanje 'velike
Srbije'", u današnjem Večernjem listu.
Napominje kako je postupnost ukidanja sankcija u prvoj fazi vezana uz dio
plana koji sadrži "povlačenje srpske vojske unutar dogovorenih granica
srpske republike u BiH" i nastavlja: "Kako se Miloševiću jako žuri da skine
barem prvi stupanj sankcija - jer procjenjuje se da mu je to uvjet za
preživljavanje Srbije iduće zime - očekuje se da upotrijebi svu svoju moć i
utjecaj na bosanske Srbe da bi poštovali plan". Tako će, smatra Višnja
Starešina, razoružanje srpskih postrojbi u BiH izvršiti "njihov vrhovni
šef", a ne NATO. Na pitanje moguće nove ratne opasnosti ona odgovara:
"(...) kada uslijedi predviđena demilitarizacija i stavljanje pod kontrolu
NATO-a sveg oružja kalibra većeg od 12,7 milimetara i kada se nasuprot
republičkim policajcima u BiH nalaze vojnici NATO-a s teškim oružjem, malo
je teže povjerovati da bi Milošević slao svoje jedinice u Knin.
Opasnosti od izbijanja velikog rata u Hrvatskoj u toj opciji, dakle, nema.
No, pred Hrvatskom je jedna druga opasnost: da se koncept ustavnog rješenja
BiH ne primijeni i na nju, odnosno na njena okupirana područja. Prema
najavama iz Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, odmah nakon potpisivanja
bosansko-hercegovačkog paketa na dnevni red dolazi pitanje političkog
rješenja u Hrvatskoj", nastavlja Višnja Starešina. Napominje kako bi
Amerika, koja sada u provedbi mirovne operacije ima glavnu ulogu, mogla
"nastojati nadoknaditi gubitak u Hrvatskoj, zagovarajući opciju za njezinom
konfederalizacijom, predlažući sankcije... koristeći se pritom svakim
njenim propustom: od poštovanja ljudskih i manjinskih prava do gušenja
slobode medija i oružanih prijetnji svim Srbima iz okupiranih područja".
Višnja Starešina smatra da "Hrvatska sa svojom diplomacijom nije u takvom
raspletu nemoćna" i navodi kako "mora upozoravati na neefikasnost ovakvog
UNPROFOR-a i tražiti u tome promjene, ali i sama aktivno predlagati
prihvatljiva rješenja i programe za integraciju okupiranih područja. Svemu
tome, naravno, valja prilagoditi i ponašanje na unutarnjem planu", dodaje
Višnja Starešina i napominje: "Bezuvjetno pozivanje u boj i u krv do
koljena za oslobađanje okupiranih područja vlastitim snagama, u ovom
trenutku takvom pozitivnom imidžu baš ne pridonosi".
Prvo je, smatra ona, "put za dobivanje vanjske podrške", a drugo "put u
njezin gubitak i stavljanje uz bok Miloševiću". Komentirajući ovo drugo
ponašanje ona zaključuje: "A takvo što nam u ovom trenutku uistinu ne bi
trebalo".
(Hina) sp
280525 MET sep 93
Uredi New York Timesa, NPR-a, NBC Newsa i Politica bit će uklonjeni iz Pentagona
U ruskim zračnim napadima širom Ukrajine poginulo desetak ljudi
Najava događaja - fotografije - za nedjelju, 2. veljače
Najava događaja - kultura - za nedjelju, 2. veljače
Najava događaja - sport - za nedjelju, 2. veljače
Najava događaja - Hrvatska - za nedjelju, 2. veljače
Najava događaja - svijet - za nedjelju, 2. veljače
Hokejaši Siska osigurali sedmo mjesto pobjedom protiv Rittena
Ligue 1: Lille se popeo na četvrto mjesto ljestvice
La Liga: Pad Reala u Barceloni, Espanyol slavio 1-0