SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠVICARSKA JEZICI

Nadnaslov:Švicarska pokušava uvesti reda u područje jezika Naslov: Kojim jezikom će govoriti Švicarci? Podnaslov:Švicarci su pokrenuli parlamentarnu raspravu o promjeni članka o jezicima, s ciljem da spase retoromanski, koji jedini nije u službenoj upotrebi. Snažni porast upotrebe dijalekata, posebice schwyerdutsch-a, kao i upotreba engleskog, prijetnja su slabljenjem kulturnih veza među pojedinim dijelovima zemlje, upozoravaju dužnosnici. Piše: Maurice LUBATTI, AFP ŽENEVA - Švicarska, u kojoj se govore četiri nacionalna jezika - njemački, francuski, talijanski i retoromanski -, mnoštvo dijalekata, i koja bilježi spektakularan porast upotrebe engleskog, pokušava napraviti reda u svojoj kuli babilonskoj. Članovi parlamenta počeli su ovog tjedna u Ženevi raspravu o promjeni ustavnog članka o jezicima, od kojih su samo tri službena. Njegov glavni cilj je spasiti retoromanski, koji bi djelomično mogao postati službenim jezikom. U upotrebi kod samo 60.000 osoba, ili manje od 1 posto stanovništva, u Grisonsu (istok), retoromanski je daleko iza tri ostala jezika. Dodatna poteškoća je što je retoromanski podjeljen na pet pisanih narječja, djelomično opet podjeljenih na podgrupe. Godine 1982. stvoren je nastao rumantsch grischun kako bi se tom jeziku dodijelio pisani standard na razini države. Ako je 12 francusko-švicarskih dijalekata - od kojih niti jedan nije pisani - malo u upotrebi, to se nikako ne može reći za 6 njemačko- švicarskih dijalekata, obuhvaćenih u jednom zajedničkom jeziku, schwyzerdutsch-u, koji ima veliki uspjeh među 73 posto Švicaraca koji ga govore. "Ako dijalekt nastavi svoj napredak, postoji strahovanje da bi kulturne veze između različitih dijelova Švicarske mogli oslabiti te da bi engleski u našoj zemlji mogao odigrati ulogu prijenosnog jezika", upozorava vlada u svom uvodnom izvješću parlamentarne rasprave. Međunaslov: Visoki troškovi očuvanja jezika Upotreba schwyzerdutscha na televiziji i u velikim audio-vizuelnim medijima izaziva sve više rezerviranosti zastupnika. "Među nama postoji dosta jasno slaganje glede promaknuće dobrog njemačkog u medijima. Ne želimo na televiziji gledati znanstvene i političke rasprave na visokoj razini, vođene na dijalektu", izjavio je jedan od zastupnika tijekom rasprave. Uzmak hochdeutscha u korist schwyzerdutscha naveo je nastavnike ovog sporednog da zazvone na uzbunu. "Smatramo da je to pitanje doziranja, ali je istina da nas upotreba književnog njemačkog košta", priznaje članica parlamenta Barbara Haering-Binder. Kako bi obranio retoromanski i talijanski, kojima govori 4,5 posto Švicaraca, Bern svake godine isplaćuje 5 milijuna švicarskih franaka u obliku subvencija. Vlada je predložila parlamentarcima, privremeno okupljenim u Ženevi, da povećaju taj iznos za 25 posto. Tim sumama bi se trebali dodati troškovi prijevoda. Prema vladinim procjenama, predviđa se da bi djelomično priznavanje retoromanskog kao službenog jezika trebalo predstavljati trošak od dodatnih jedan milijun švicarskih franaka za troškove prijevoda. Taj pokušaj spašavanja retoromanskog, koji u svakom slučaju treba biti odobren referendumom, već izaziva sumnje. "Nisam siguran da će se uspjeti spasiti taj jezik, obzirom da je on jedini koji se ne može osloniti na susjednu zemlju", objašnjava zastupnik iz Tessina, Fulvio Caccia. Daleko od teoretskih rasprava parlamentaraca, svakodnevna upotreba dovodi do jačanja dijalekata u Švicarskoj tijekom 90-ih godina. "Živimo u vrijeme kada se ljudi koji nemaju identiteta pokušavaju stopiti u oganičene zajednice. (...) Dakle, dijalekt je bitan čimbenik identiteta", priznaje vlada. Jedan pogrebnik Duebendorfa, u blizini Zuericha, nedavno je otpušten nakon što je odlučio koristiti samo književni njemački. Njegovi poslodavci su smatrali da je njegova obveza obratiti se ožalošćenim obiteljima na njihovom svakodnevnom jeziku. (Hina) br 262334 MET sep 93