SERVIS POSEBNIH NASLOVA EZ-PUTOVNICE

Nadnaslov: Članice EZ spremaju se ukinuti kontrolu putovnica u zračnim lukama Naslov: K Europi bez granica Podnaslov: Zemlje EZ trebale bi u prosincu započeti s ukidanjem kontrole putovnica u svojim zračnim lukama, što će vjerojatno izazvati velike zabune putnika i osoblja obzirom da te promjene ne uvode sve zemlje članice niti do njih dolazi istovremeno. Potpisnice sporazuma iz Schengena o slobodnom kretanju ljudi ubrzano preuređuju svoje zračne luke kako bi omogućili praktičnu primjenu načela o slobodnom putničkom prometu. Piše: Amelia TORRES, Reuter BRUXELLES - Zemlje EZ trebale bi u prosincu ove godine započeti s ukidanjem kontrole putovnica u svojim zračnim lukama, što će vjerojatno izazvati velike zabune kod putnika i osoblja obzirom da neke od zemalja članica neće uvesti ovu promjenu, dok će neke to napraviti tek kasnije. Devet zemalja EZ, koje su potpisale Schengenski sporazum o slobodnom kretanju ljudi, užurbano preuređuju svoje zračne luke kako bi se moglo odvojiti putnike čije je putovnice potrebno provjeriti od onih koji mogu putovati slobodno. Prema Schengenskom sporazumu putnici će, bez obzira na to jesu li iz zemalja EZ ili ne, biti podvrgnuti kontroli putovnica ili prtljage samo prilikom svog prvog dolaska na područje EZ - prelaska tzv.vanjskih granica EZ. Nakon toga moći će slobodno putovati diljem Zajednice. Međutim, očekuje se da će ovaj sporazum u prosincu primjeniti samo Francuska, Španjolska, Njemačka i zemlje Beneluksa - Belgija, Nizozemska i Luxemburg, koje su između sebe već odavno odbacile granične formalnosti. Britanija, Irska i Danska nisu ni potpisale ovaj sporazum. "Trebalo bi započeti sa tih šest zemalja. Nekoliko mjeseci kasnije pridružio bi im se Portugal, a zatim i Italija i Grčka", kaže Frank Rietveld, predstavnik za tisak zračne luke Schiphol nedaleko Amsterdama. On je izjavio da Italija i Grčka imaju problema s uvođenjem Schengenskog informacijskog sustava u svrhu suzbijanja trgovine drogom i organiziranog zločina zbog svojih dugih granica i brojnih otoka. Problem kontroliranja trgovine drogom i drugih oblika međunarodnog kriminala predstavlja glavnu zapreku slobodnom kretanju putnika, koje je trebalo stupiti na snagu još prošlog siječnja, u isto vrijeme kada je uspostavljeno zajedničko tržište EZ. Francuska je izjavila da će morati pričekati s usvajanjem Schengenskog sporazuma ukoliko ne dobije uvjerenje da trgovina drogom neće prijeći njezine granice, ciljajući pritom prvenstveno na Nizozemsku. Francuski ministar unutrašnjih poslova Charles Pasqua nedavno je čak izjavio da će odbijanje od strane francuskog Ustavnog vijeća ključnih odredbi zakona za obuzdavanje imigracije ovaj sporazum učiniti "neprimjenjivim". Međunaslov: Praktični problemi primjene sporazuma Pa ipak se u zračnim lukama zemalja potpisnica Schengenskog sporazuma nastavljaju radovi kako bi se odvojili putnici koji moraju proći kontrolu putovnica od onih koji ne moraju. Neke od njih, poput luke Schiphol, odlučile su se za elektronski sustav. Amsterdamska zračna luka će u budućnosti uvesti elegantnu putničku kartu s mikročipom koji će registrirati zadnje polazište putnika i omogućiti putnicima već ovlaštenim za ulaz u države Schengenskog sporazuma da neometano prelaze njihove granice. "Takav će putnik jednostavno čekirati svoju kartu s čipom i time si prištedjeti kontrolu pasoša", kaže Rietveld. A kada stigne na svoje odredište, taj putnik se neće morati podvrgavati nikakvoj ponovnoj ulaznoj kontroli. Isto će pravilo vrijediti i za građane zemalja koje nisu članice EZ. Naprimjer, Amerikanac na putu za Pariz, koji je svoj pasoš čekirao na Schipholu, moći će bez ponovne kontrole izići iz pariške zračne luke. "Bojim se da će na početku sve biti poprilično zbrkano, no tako je bilo i sa sporazumom o slobodnom kretanju roba", tvrdi Rietveld. Većina manjih zračnih luka, koje nemaju dovoljno prostora za fizičko razdavanje putnika, zabrinuto je glede korištenja elektronskog sustava zbog njegove skupoće. "Vrlo nam je teško razdvojiti putnike pošto smo stisnuti na tako malom prostoru da nam se već godinama dešavaju zastoji zračnog prometa", tuži se Franz van de Broeck, direktor briselske luke Zaventem. "Elektronski sustav nam je preskup", dodaje. Frankfurtska zračna luka, najprometnija u Europi s prosjekom od 1000 letova dnevno, također je suočena s problemom kompliciranog pregrađivanja kako bi se odvojili putnici. U njihovom slučaju, međutim, nema odgađanja. "Sigurni smo da ćemo biti spremni na uvođenje schengenskih propisa čim oni službeno stupe na snagu", izjavio je predstavnik frankfurtske luke Klaus Buch. U Luksemburgu je situacija mnogo kompliciranija, pošto iz tamošnje luke kreću isključivo inozemni letovi. "Potrebna su nam dva odvojena kanala za dolaske i odlaske, te četiri prijelazne prostorije", priopćava glavni tajnik luksemburškog ministarstva za promet Fernand Kesseler. "Najvažnije je da putnici koje se ne provjerava ne mogu kontaktirati s drugom skupinom putnika, jer bi u protivnom bilo moguće prokrijumčariti oružje", ističe on. Sa ili bez Schengenskog sporazuma, svi će putnici i dalje morati proći kontrolu detektora za metal. Lisabonska luka smatra da predstojeće promjene predstavljaju puko proširivanje sustava domaćih letova na putnike iz ostalih zemalja potpisnica sporazuma. "Mi već imamo instalacije kako bismo to učinili", hvale se oni. (Hina) br 041617 MET sep 93