IZBOR IZ PISANJA INOZEMNOG TISKA I RTV

ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) ITALIJA "LA REPUBBLICA", 31. srpnja "Ako mir ne bude dogovoren za dva do tri dana, SAD će zatražiti da NATO bombardira srpske položaje u Sarajevu i u drugim bosanskim zaštićenim zonama. Super-sila namjerava po svaku cijenu spasiti glavni grad i preostale muslimanske enklave. Clinton je nefleksibilan, izjavio je jedan dužnosnik vlade. Iz tajnog izvješća CIA-e doznao je da će bez zapadne vojne akcije Sarajevo i druge zaštićene zone pasti za nekoliko tjedana. On je zaprijetio: 'ako Srbi ne polože oružje', rekao je dužnosnik, 'ispaštat će i prošle grijehove'. SAD su se već savjetovale s Englezima i Francuzima - mješovita komisija sastala se tajno prekjučer (četvrtak) u Washingtonu - a još se sada savjetuju s Talijanima i članicama Vijeća sigurnosti UN-a, počevši od Rusije. Navodno su pozvali Italiju, odakle bi avioni NATO-a polijetali u napad da pripreme vojne baze. Ta vijest nije službeno potvrđena. VELIKA BRITANIJA "THE OBSERVER", 1. kolovoza Unatoč suzdržanosti nekih članica NATO-a, glavni sudionici su se složili, čini se, s mišljenjem da je uporaba zračnih napada postala nužnom, ako se želi zaštititi osoblje UN i preostale muslimanske enklave, uključujući i Sarajevo. To je drugi put u zadnja tri mjeseca da se Sjedinjene Države nalaze na rubu vojne intervencije u Bosni. Predsjedniku Clintonu bit će se teško ponovno se povući, ističe autor. Doznaje se da je predsjednik Clinton zabrinut izvješćima CIA-e po kojima bi Sarajevo moglo pasti svakog trenutka. Američki Predsjednik se boji da će ući u povijest kao predsjednik koji je to dopustio. U nastavku se ističe kako Clinton ovaj put ima potporu Francuske i Britanije. "THE SUNDAY TIMES", 1. kolovoza Amerika i Britanija su se složile oko strateških zračnih napada na "srpska skladišta streljiva i linije opskrbe". Britanci i Francuzi se, međutim, opiru ustrajavanju Amerikanaca na potpunom bombardiranju, piše list, dodajući kako postoji neslaganje triju saveznika oko toga koliko bi sile trebalo upotrijebiti te trebaju li Amerikanci preuzeti zapovjedništvo neovisno o propisima i pravilima UN. Nakon više tjedana neaktivnosti, Amerikanci su sada odlučili nametnuti vojno rješenje i htjeli bi provesti operaciju koja bi išla i dalje od zaštite vojnika UN, koji trenutačno štite šest gradova proglašenih od UN zaštićenim zonama. 'Amerikanci kažu da postoji neprijeporan dokaz protiv Srba i žele provesti operaciju sličnu onoj u Iraku, pod vlastitim zapovjedništvom', navodi list riječi neimenovanog dužnosnika britanskog ministarstva obrane. "THE TABLET", 31. srpnja "Zapad očajnički pokušava prekinuti rat u Bosni za koji je djelomice kriva i njegova politika. Zapadni su vođe, čini se, spremni promovirati i odobriti gotovo svaki sporazum. Širi se predodžba da su Srbi i Hrvati uspješno podijelili Bosnu, da je bosanska vlada na rubu propasti te da je jedino pitanje hoće li Bosna biti razdijeljena na dva ili tri dijela. Stvarnost je drukčija. Snage bosanske vlade bore se odlučno i oštro uglavnom protiv Hrvata, svojih nekadašnjih saveznika. Osigurale su dio teritorija u borbi za život i opstanak, a njihova pregovaračka ekipa na ženevskim mirovnim preogovorima pokušala se oduprijeti ucjeni da će njihova sudbina biti još gora ne potpišu li sporazum. List je objavio i pismo profesora Adriana Hastingsa sa sveučilišta u Leedsu, predsjednika društva 'Britanski prijatelji Bosne'. Hastings među ostalim ističe da je suprotno istini da je "britanska vlada, kako tvrdi, učinila sve što je mogla kako bi pomogla Bosni. Intervenirali smo snažno i odlučno u sukobu na strani agresora. To smo učinili embargom na oružje nametnutim legitimnoj vladi... Protiv bosanskih Srba nema djelotvornog embarga... Kad je gospodin Hurd... naglasio da britanske postrojbe imaju 'ključnu ulogu u nametanju embarga', nije pri tom mislio na to da se bilo što čini kako bi se ograničilo naoružavanje Srba. On je time rekao da su britanske postrojbe tamo zato da uguše samoobranu bosanskoga naroda... Time nismo odbili intervenirati, niti smo ograničili intervenciju na 'humanitarnu' pomoć. Intervenirali smo, možda i namjerno, tako da osiguramo da gotovo nenaoružanu većinu porazi nacionalistički fanatizam... NJEMAČKA "SUEDDEUTSCHE ZEITUNG", dvobroj 31. srpnja/1. kolovoza Zašto sudjelujemo u akciji UN u Somaliji, a ne u Liberiji, Angoli ili Sudanu? Zašto ne u Bosni? Prisutni smo u Somaliji zato što nismo u Bosni, trebao bi glasiti točan odgovor. Razljućen nastojanjem Europljana da sukob u Jugoslaviji - koji je po njegovu mišljenju europski problem - prebace na leđa UN, glavni tajnik Boutros Ghali uspio je izboriti intervenciju u napaćenoj afričkoj zemlji. Bonn je spremno prihvatio njegovu sugestiju jer je jedinstvena europska politika prema Jugoslaviji blokirana između ostalog i snažnom njemačkom inicijativom u pitanju priznanja Slovenije i Hrvatske. Zajednička vanjska i sigurnosna politika EZ - u konkretnom slučaju politički, gospodarski i vojno vjerodostojan signal da Srbija ne može uspješno dokončati svoj osvajački pohod - vjerojatno su mogli spriječiti najgore. No, ta je prilika propuštena zbog nedostatka jasnih prioriteta - posljedice su gorke za Bosnu i za Europu, koja je vlastitim moralnim neuspjehom izgubila vjeru u sebe. Somalija ne može biti nadomjestak za Bosnu." (Hina) fp 020336 MET aug 93