SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Izraelska kolonizacija Jeruzalema doživljava svoj vrhunac Naslov: Čiji je istočni Jeruzalem? Podnaslov: Izrael je udvostručio napore kako bi postigao svršen čin u istočnom Jeruzalemu, glavnom kamenu smutnje u pregovorima s Palestincima, sve više židovskim naseljima stišćući pojas oko arapskih četvrti. Židovi su već postali većinom u okupiranom dijelu Svetog grada. Piše: Marius SCHATTNER, AFP JERUZALEM - U oblaku prašine, buldožeri premještaju tone crvene zemlje za izgradnju tisuća stanova za Židove u novoj četvrti Pisgat Zeev u istočnom Jeruzalemu što ga je pripojio Izrael. Izrael je udvostručio napore kako bi ostvario gotov čin u istočnom Jeruzalemu, glavnom kamenu smutnje u mirovnim pregovorima s Palestincima. Svakog dana izraelske obitelji privučene povoljnim uvjetima kupnje zaposjedaju brežuljke iznad Judejske pustinje. Ogroman kameni i betonski pojas stišće malo pomalo arapske četvrti Svetog grada. Brojke gradske uprave su rječite: više od 40.000 stanova sagrađeno je tijekom 26 godina za Izraelce u deset novih četvrti istočnog Jeruzalema. Još se pet tisuća novih gradi na sjeveroistočnom gradilištu grada, a planira se još 6.000 na jugoistoku grada u deset slijedećih godina. Na zauzetoj Zapadnoj obali gradnja nastambi je u punom jeku u području od 10 do 15 km oko Jeruzalema, jer izmiče djelomičnom zaleđivanju naseljavanja koje je odredila vlada. Dizalice stalno rade u Maale Adoumimu, gdje živi već blizu 15.000 stanovnika na uzvisini iznad ceste za Jericho, 10 km od Jeruzalema. Nove ceste prema gradu su trasirane i izbjegavaju palestinska mjesta. Za dvadeset godina, milijun stanovnika, od kojih 300.000 Arapa, živjet će na općinskim granicama grada, predviđa zamjenik gradonačelnika Jeruzalema Avraham Kahila. Danas ih ima 564.000: 414.000 izraelskih Židova, od kojih je 153.000 u istočnom dijelu grada te 150.000 Palestinaca, prema 74.000 prije 26 godina. Međunaslov: "Maksimum terena i minimum Arapa" U srpnju Kahila je trijumfalno objavio da Židovi već predstavljaju većinu u istočnom dijelu, koji je 1967. godine okupirao i pripojio Izrael. "To sam izjavio da bi Palestinci ponovo pronađu smisao za realnost i shvate da je ujedinjenje Jeruzalema pod izraeskom vlasti nepovratno", povjerio je novinaru agencije France Presse. Kao i vlada, on isključuje mogućnost da istočni Jeruzalem bude pod autonomnom palestinskom ovlašću. Jedini kompromis koji bi u njegovim očima bio prihvatljiv bi bio priznavanje arapske "simbolične suverenosti" na ravnom prostoru Mosquues. On priznaje da su "izraelske vlasti proširile na istok zemljopisne granice grada u 1967. godini po principu: maksimun terena i minimum Arapa". Tako se površina grada utrostručila: povećala se s 3.000 na 10.000 hektara. Za palestinskog sociologa Terry Bulata, cilj izraelskih urbanističkih planova je "izolirati arapske četvrti, stvoriti od njih geta ograđena cestama i židovskim četvrtima". Izraelski ljevičarski općinski savjetnik Ornan Yekutieli optužuje vlasti da su "prisilile" Palestince da odu pomoću "diskriminacijske" politike. "Nema kredita za gradnju za Palestince i nema urbaističkog plana za 13 do 18 arapskih četvrti", govori on. Gradska uprava Jeruzalema je obećala 1979. godine urbanistički plan za Sawahre al-Gharbiye, gradić priključen gradu 1967. godine. Četrnaest godina kasnije, 5.000 stanovnika još čekaju, a nikakva dozvola gradnje nije ispostavljena. U dvanaest posljednjih mjeseci srušeno je 20 "ilegalnih" kuća, a ista sudbina čeka još njih 26. Ali na vrhu gradića, 300 stanova biti će uskoro sagrađeno... svi za Izraelce. (Hina) br 161614 MET aug 93