ZAKLJUČCI VLADE O RAZRJEŠENJU ODREĐENIH KLJUČNIH PITANJA U PRETVORBI I PRIVATIZACIJI

PRIVATIZACIJI ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na današnjoj sjednici Zaključke o razrješenju određenih ključnih pitanja u pretvorbi i privatizaciji te ih uputila na raspravu Zastupničkom domu hrvatskog Sabora. Ti zaključci nemaju izvršnu snagu već su doprinos razrješavanju stanja u pretvorbi i privatizaciji, rečeno je na sjednici Vlade. Vlada drži da se sredstvima kredita odobrenim po osnovi stare devizne štednje ne smiju kupovati dionice odnosno udjeli u pretvorbi, kao ni dionice koje je Hrvatski fond za privatizaciju stekao temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prije nego je pokušana prodaja tih dionica javnim prikupljanjem ponuda i prodajom preko Zagrebačke burze. Fond bi utvrdio uvjete, pravila i način prodaje tih dionica. Banka smije odobriti kredit za kupnju dionica iz vlastitih potraživanja po javnom dugu po staroj deviznoj štednji ako je iskupila staru deviznu štednju. Takav kredit smije se davati samo temeljem javno objavljenog natječaja, prednost pri odobravanju kredita imaju stari devizni štediše pod uvjetima koje odobri banka, a odobravaju se uz učešće od najmanje deset posto vrijednosti kredita, dok se kao učešće uzima i vrijednost stare devizne štednje. Kredit po osnovi iskupljene stare devizne štednje može se odobriti najviše 50 posto od iznosa iz ugovora o kupnji dionica zaključenog između Fonda i kupca dionica. Plaćanje obavljeno iz takvog kredita ne smatra se gotovinskim plaćanjem i ne mogu se ostvariti popusti po toj osnovi. Kredit po osnovi iskupljene stare devizne štednje za kupnju dionica ne smije se odobriti na vrijeme duže od pet godina i kamatnu stopu nižu od pet posto, a mora se ugovoriti s deviznom klauzulom, dok odgoda otplate kredita ne može biti dulja od 12 mjeseci. Banka je dužna osigurati povrat cjelokupnog iznosa kredita upisom hipoteke na nekretninu u vlasništvu korisnika kredita ili u vlasništvu treće osobe na teret čije nekretnine se osigurava povrat kredita ili osiguranjem kredita kojeg zaključuje korisnik kredita s osiguravajućim društvom. Iznos kredita smije biti odobren najviše do 70 posto procijenjene vrijednosti nekretnina na kojoj je upisana hipoteka. Banka može do otplate kredita, uz osiguranje hipotekom, uzeti kao osiguranje i dionice poduzeća koje je kupljeno kreditom po osnovi iskupljene stare devizne štednje. Upisane dionice, koje nisu plaćene, ne mogu biti zalog za kredit niti se njima može osigurati učešće u kreditu za kupnju poduzeća, dijela poduzeća niti dionica. U Zaključcima se dalje navodi da će NBH obavijestiti Vladu o provođenju svoje odluke po kojoj se ne mogu odobravati nikakvi krediti ako iskazani potencijalni gubici banke, koji proistječu iz rizičnih plasmana i odgovarajućih izvanbilančnih stavki određenog stupnja naplativosti, prelaze 50 posto iznosa sredstava osnivačkog fonda i rezerve banke, te ako banka nema u stopostotnom iznosu pokrivenu staru deviznu štednju potraživanjima od RH. Ukoliko se ne uklapaju u sve navedene kriterije, postojeći ugovori o kreditima moraju se u roku od 60 dana uskladiti s njima ili raskinuti, a ako ne dođe do usklađivanja postojećih ugovora Vlada će predložiti zakon kojim će se utvrditi ništavnost takvih ugovora. U Zaključcima se dalje govori o pitanjima vezanim uz police osiguranja te se navodi da pravne osobe mogu osigurati pojedine djelatnike na teret svojih troškova poslovanja samo ako se radi o djelatniku na poslovima i zadacima za koje je propisano obavezno osiguranje. Nedopušteno je i ništavo, kao protivno moralu društva, osiguranje pojedinih djelatnika s namjerom da se nakon uplate određenog broja premija osiguranja ugovor o osiguranju raskida i otkupna vrijednost police osiguranja isplaćuje korisniku osiguranja. Financijska policija obavit će kontrolu takvih ugovora kod osiguravajućih društava. Kad ustanove da je osiguranje ugovoreno ili je isplata otkupne vrijednosti police izvršena u korist korisnika osiguranja a da nije nastupio osigurani slučaj, podnijet će prijavu protiv pravne osobe ugovaratelja osiguranja i odgovorne osobe u njoj i poduzeti druge mjere. Pravne osobe koje su ugovorile takve ugovore moraju ih raskinuti ili izmijeniti tako da se otkupna vrijednost police osigranja prije nastupanja osiguranog slučaja isplaćuje isključivo pravnoj osobi ugovaratelju osiguranja. Istodobno korisnici osiguranja kojima je otkupna vrijednost police osiguranja isplaćena prije nastupa osiguranog slučaja dužni su realnu vrijednost primljenog iznosa vratiti ugovaratelju osiguranja. Vlada će predložiti zakon kojim bi se reguliralo utvrđivanje ništavosti takvih ugovora, kao i obvezu povrata realne vrijednosti ako je isplaćena korisniku osiguranja. U slučajevima kada su police osiguranja služile kao zalog za kredit ili učešće u kreditu kod banaka ili osiguravajućih društava za kupnju dionica, banke odnosno osiguravajuća društva dužna su osigurati povrat iznosa kredita i hipotekom na nekretninu korisnika kredita, ili treće osobe ili osiguravanjem kredita koje zaključuje korisnik kredita s osiguravajućim društvom. U Zaključcima se također ističe da će nadležna ministarstva provesti kontrolu otvaranja i poslovanja predstavništava stranih osoba u Hrvatskoj te poduzeća, predstavništva, poslovnih jedinica i poslovnica domaćih pravnih osoba u inozemstvu, a u slučaja nesklada s propisima donijet će rješenje o brisanju iz registra, odnosno staviti van snage izdano odobrenje za obavljanje djelatnosti u inozemstvu te predložiti izricanje kaznenih mjera. (Hina) ds 151546 MET jun 93