IZASLANSTVO MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI S ČLANOVIMA ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU SABORA

ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU SABORA ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Izaslanstvo Međunarodne konverencije o bivšoj Jugoslaviji razgovaralo je danas s članovima Odbora za vanjsku politku Zastupničko doma hrvatskog Sabora. Na izlaganje veleposlanika Ahrensa da u Hrvatskoj treba razriješiti pitanja autonomije Srba iz UNPA područja u okviru Republike Hrvatske, Srba koji žive pod hrvatskom vlašću, te Srba izbjeglih iz Hrvatske, članovi Odbora su istaknuli da se pitanje Srba ne može rješavati izdvojeno od cjelokupne problematike svih manjina na području bivše Jugoslavije. Tako je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora dr. Žarko Domljan (HDZ) ukazao na ono što se događa Hrvatima u UNPA zonama, Srbiji ili BiH. On je zatražio od izaslanstva da uvaže činjenicuda je Hrvatska do svoje neovisnosti došla uz ogromne žrtve, te da je teško postavljati nijansirana pitanja vezana uz prava Srba koji ne priznaju Hrvatsku kao svoju državu, odnosno da Srbija ne priznaje granice Republike Hrvatske. "Pitanje nije što Hrvatska može učiniti za Srbe, već što Srbija može učiniti", kazao je dr. Domljan, i pojasnio da Srbima sigurno ne može biti lako u Hrvatskoj dok Srbija provodi agresiju. Uvažavajući pravo svih na povratak domovima, Ivo Škrabalo (HSLS) je kazao da izaslanstvo kao skup stručnjaka ne mora praviti razliku između protjeranih Hrvata za vrijeme rata i Srba koji su dobrovoljno otišli prije rata otvarajući prostor ratnim operacijama, ali da se ta činjenica ipak treba uvažiti. "Ovaj se rat nije vodio za prava manjina nego za teritorije, pa stoga kninske vlasti odbijaju da ih se tretira kao manjinu čija su prava zaštićena zakonima", zaključio je Škrabalo napominjući da Hrvatska sada najviše može učiniti na pitanju Srba u Hrvatskoj, no, tu zakoni i praksa nisu uvijek u skladu. Dr. Franjo Gregurić (HDZ) istaknuo je da se ne može izdvojeno rješavati povratak izbjeglih Srba na primjer u Vrbovsko, a da se ne riješi istodobno i, primjerice, povratak više od deset tisuća prognanih Iločana u jednom danu. Pritom, naglasio je, nema naznaka kad bi se prognani Hrvati mogli vratiti, dok Hrvatska poziva Srbe na povratak. Ivica Račan (SDPH) je ukazao da u zaštiti manjinskih prava treba razlikovati stupnjeve otpora državi koja ta prava daje i istaknuo da Europa predugo prihvaća "jedno stanje koje ne odgovara činjenicama". Ambasador Ahrens je kazao da postoji mogućnost da Hrvatska bude pozvana pred Sud za ljudska prava u Strasbourgu pri Vijeću Europe "zbog pojedinih slučajeva" i to prije nego postane članica Vijeća Europe. On je preporučio da Hrvatska prihvati taj mehanizam, "koji se ne odnosi samo na područje bivše Jugoslavije i koji", kako je istaknuo, ne diskriminira. Veleposlanik Ritz je pojasnio da bi tim mehanizmom u Strasbourg išli zakoni s kojima se u multietničkoj državi ne slaže neka manjina, te napomenuo da bi taj mehanizam značio korak prema pristupanju Vijeću Europe. On je kazao da je ta organizacija zainteresirana da pošalje svoje stručnjake u Hrvatsku. Osvrćući se na zaštitu manjina, Ahrens je ukazao da se manjkavosti mogu uočiti u zakonima kao što je primjerice, onaj o lokalnoj samoupravi, državljanstvu, školstvu, ili uporabi nacionalnog znakovlja. (Hina) žb 251452 MET may 93