PISMO DR. TUĐMANA GLAVNOM TAJNIKU UN GHALIU

ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je Glavnom tajniku UN Boutros-Boutros Ghaliu pismo u svezi ponovnog određenja mandata UNPROFOR-a. U pismu se kaže: "Proteklo je gotovo petnaest mjeseci od početka mirotvorne operacije UNPROFOR-a na području Republike Hrvatske. Nažalost, mnogi ciljevi utvrđeni Vance-ovim planom, uključeni u Vaše izvještaje i potvrđeni relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti, nisu postignuti. Stoga Vam se moram još jednom obratiti i zatražiti daljnju akciju radi pojačanja i ponovnog određenja mandata UNPROFOR-a. Koristim ovu prigodu da izrazim našu zahvalnsot na velikom trudu što ga ulažu Ujedinjeni narodi i zemlje članice UN, Tajništvo UN-a i Vijeće sigurnosti, kao i na hrabrosti koju su pokazale zaštitne snage Ujedinjenih naroda i agencije UN u obavljanju svojih dužnosti. Duboko žalimo zbog vojnih i civilnih pripadnika UNPROFOR-a koji su izgubili život u obavljanju svoje plemenite zadaće. U pismu koje sam Vam uputio 19. ožujka 1993. (S/25447) naglasio sam opće gledište Hrvatske prema UNPROFOR-u i pozvao Organizaciju ujedinjenih naroda da poduzme potrebne korake radi povećanja djelotvornosti UNPROFOR-a i postizanja glavnih zadaća Vance-ovog plana. S tim u vezi htio bih još jednom potvrditi stanovište Republike Hrvatske, te naglasiti slijedeće činjenice i nove situacije koje smatramo životno važnim radi postizanja mirnog rješenja problema uzrokovanih agresijom protiv Republike Hrvatske kao i krizom na cijelom području bivše Jugoslavije. 1. Na cijelom području zona UNPA "sve paravojne, neregularne ili dobrovoljačke jedinice ili osoblje trebalo bi ili povući iz zona UNPA ili, ako stalno borave u njima rasformirati i demobilizirati" što je prije moguće, kako je naglašeno u Vance-ovu planu (S/23280, Aneks III, par. 15d). Sadašnja situacija u zonama UNPA nije u skladu s ovim odredbama. Srpska je milicija teško naoružana i stalno topništvom napada hrvatske civilne ciljeve, uključujući stare obalne gradove kao što su Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Ratoborni srpski nacionalisti u zonama UNPA koriste se svojom vojnom moći ne samo radi napada na hrvatske civilne i vojne ciljeve, već i radi teroriziranja umjerenih Srba koji ne žele slijediti njihovu radikalnu politiku. Proces demilitarizacije djelovat će također vrlo pozitivno na mirovni proces u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini. 2. Hrvatskoj treba omogućiti da odmah ponovno uspostavi svoju državnu vlast na cijelom području tzv. "ružičastih zona". Moram naglasiti činjenicu da ta područja nisu dio zona UNPA i smatraju se privremenim rješenjem koje je hrvatska dobrovoljno prihvatila. U svom izvještaju S/24188 od 26. lipnja 1992. god. izjavili ste da treba poduzeti korake "kako bi se osiguralo, uz međunarodni nadzor, korak po korak, ponovno uvođenje hrvatske državne vlasti u područje koje je sada pod kontrolom srpskih snaga ...". Gotovo godinu dana poslije usvajanja Rezolucije 767 (1992), kojom su uspostavljene "ružičaste zone", Republika Hrvatska još uvijek čeka da UNPROFOR aktivno doprinese postizanju navedenog cilja. Stoga ističem potrebu poduzimanja potrebnih koraka radi ponovnog uspostavljanja hrvatske državne vlasti u "ružičastim zonama". 3. Bitno je da što prije započne vraćanje izbjeglica u njihove domove. To je ne samo političko pitanje od najveće važnosti, već i gospodarsko pitanje. Beskrajna rijeka izbjeglica nameće težak teret hrvatskom gospodarstvu. Republika Hrvatska već je uputila Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti brojne dokumente u svezi s ovim pitanjem. Međutim, htio bih još jednom naglasiti da u ovom trenutku Hrvatska zbrinjava više od pola milijuna izbjeglica, od kojih su 250.000 Muslimani iz susjedne Republike Bosne i Hercegovine. Kako bi napokon započeo proces djelotvornog postizanja navedenih ciljeva, dopustite mi da ukažem na slijedeće potrebne korake: a) Potpuna provedba Rezolucije Vijeća sigurnosti 802 (1993) odlučnim mjerama radi pospješenja pregovora koji se vode pod pokroviteljstvom Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i to kao prvi korak u procesu demilitarizacije svih zona pod zaštitom UN (UNPA). b) Uspostavljanje potpune UNPROFOR-ove kontrole duž međunarodne granice između Republike Hrvatske i SRJ (Srbije i Crne Gore), koja se sada nalazi na području UNPA Istok, kako je naglašeno u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 769 (1993) i na taj način pojačanje provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti 757 (1992), 787 (1992) i osobito 820 (1993). c) Otvaranje glavnih željezničkih i cestovnih prometnica u zonama UNPA, naftovoda i dalekovoda, kao mjera za uspostavljanje povjerenja te zbog njihove logističke važnosti za predstojeću provedbu Vance-Owen-ova plana u Republici Bosni i Hercegovini. d) Postavljanje međunarodnih promatrača na granicu između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine koja se nalazi uz zone UNPA, kako je navedeno u Vašem izvještaju S/24353 (par. 21 i 22), da bi se spriječile vojne aktivnosti protiv tih dviju republika i olakšala provedba Vance-ova plana u Hrvatskoj i Vance-Owen-ova plana u Bosni i Hercegovini. Vance-ov plan za Hrvatsku i Vance-Owen-ov plan za Bosnu i Hercegovinu glavni su stupovi na kojima počiva taj proces. Uspjeh mirotvorne operacije u Republici Hrvatskoj neposredno je povezan s izgledima za trajni mir u Republici Bosni i Hercegovini i obrnuto. Premda u potpunosti razumijem međusobnu povezanost sadašnjeg mirotvornog procesa u tim dvijema republikama, mirotvorni proces u Hrvatskoj ne bi se smio odlagati zbog razvitka situacije u Bosni i Hercegovini već bi, naprotiv, trebao poslužiti kao uzor za uspješno održavanje i provođenje mira u Republici Bosni i Hercegovini. Nedavni tragični sukobi između hrvatskih i muslimanskih snaga u Republici Bosni i Hercegovini pokazuju da bi svako zakašnjenje podržavanja i, ako se ukaže potreba, prisilne provedbe mirovnih planova moglo još više zamrsiti izglede na uspjeh. Republika Hrvatska osobito pozdravlja Rezoluciju Vijeća sigurnosti 815 (1993) u kojoj se izjavljuje da su "zone UNPA sastavni dio područja Republike Hrvatske". To je bitni temelj za gradnju sveobuhvatnog mirotvornog procesa u ovom području i činjenica koju moraju priznati sve strane koje su u sukobu na području bivše Jugoslavije. Htio bih još jednom naglasiti da Republika Hrvatska smatra mirotvorni proces najpoželjnijim sredstvom za postizanje sveobuhvatnog rješenja krize. Ne samo da je presudno sudjelovanje svih strana u tom procesu, već i njihovo priznanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja članica UN u ovom području. Mi bismo željeli da manjine u državama te regije posluže kao most za miroljubivu suradnju a ne kao casus belli. S tim na umu htjeli bismo Vas izvijesiti da je hrvatska Vlada pripremila skup različitih mjera za uspostavljanje povjerenja koje su posebno usmjerene na normalizaciju stanja u UNPA zonama i postepeno ponovno uključivanje tih područja u Republiku Hrvatsku. Htio bih Vam osobito skrenuti pozornost na nedavno osnovani Državni savjet za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa i na njegove aktivnosti. S druge strane, oni koji nastavljaju provoditi oružane napade na gradove, civile ili hrvatske vojne ili policijske snage, moraju biti svjesni svoje odgovornosti i trebali bi se napokon naći pred međunarodnim sudom za ratne zločine. Imajući na umu Rezoluciju Vijeća sigurnosti 815 (1993) kojom se produžava mandat za dodatno privremeno razdoblje koje završava 30. lipnja 1993. god, željeli bismo da se naši prijedlozi ozbiljno razmotre u ponovnom oblikovanju novog mandata UNPROFOR-a. Usrdno se nadam da Republika Hrvatska neće biti dovedena u položaj da preispita svoju odluku o produženju mandata UNPROFOR-a, te bih Vas želio uvjeriti da mi u ovom trenutku ostajemo privrženi mirotvornom procesu pod okriljem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji", kaže se na kraju pismu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. (Hina) dd 121816 MET may 93