NASTAVAK ZNANSTVENOG SKUPA "RAT U BOSNI I HERCEGOVINI"

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - "Stoljetni talozi triju civilizacijskih skupina donosili su Bosni i Hercegovini svakojaka dobra i loša. Komunisti su željeli zatrti posebnosti nasljeđa, što je, pojačano elementima modernih nacija, rezultiralo ratom u BiH", kazao je u Zagrebu u poslijepodnevnom dijelu znanstvenog skupa "Rat u Bosni i Hercegovini" predsjednik Hrvatske seljačke stranke Drago Stipac. Kritizirajući, kako je kazao, povijesne pokušaje rješavanja pitanja u BiH između Hrvata i Srba na štetu Muslimana, Stipac je kazao da Muslimani jesu nacija "jer to žele". "Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država i mi u Zagrebu to moramo shvatiti", rekao je Stipac i dodao kako BiH ne smije biti zatvorena država prema Hrvatskoj i Srbiji, što je bio čest slučaj. Dr, Sulejman Mašović drži da je pravoslavlje, koje je "izgubilo elemente religije, mentalna podloga današnjih srpskih osvajanja". "Turci su doveli Vlahe na područje današnje Srbije, šest stoljeća štitili njihove crkve i kulturu, a Srbi su od 1804. po Srbiji srušili sve (više od tisuću) džamije osim jedne male. Srbi na neopisiv način muče obične građane, čemu pomaže neaktivnost međunarodne zajednice, kazao je dr. Mašović. On je dodao da "ne traži njihovo kažnjavanje nego pravoslavlju nudi mogućnost kajanja". Tomislav Vuković je, analizirajući srpski vjerski tisak, zaključio da se Srpska pravoslavna crkva u svim razdobljima srpske osvajačke politike u 20. stoljeću u potpunosti slagala sa stajalištima srpskog vodstva. Akademik Dušan Bilandžić kazao je kako su "Tito i Kardelj znali da se Jugoslavija mora raspasti jer je umjetna tvorevina, ali nisu imali snage raspustiti je jer su partizani bili u naponu snage, a tome bi se usprotivila i međunarodna politika". "Milošević je neodređeno stanje Jugoslavije namjeravao pretvoriti u veliku Srbiju, što je bilo realno, a od čega je nesrpske narode spasio pad istočnog carstva", dodao je Bilandžić. Dr. Ivo Pranjković je razmatrao jezičnu budućnost Bosne i Hercegovine pod uvjetom da ona opstane kao samostalna država. Jezik kojim se do sada govorilo u BiH, službeno srpskohrvatski ili hrvatskosrspki, bio je znatno bliži srpskom jeziku, osobito leksički. Dapače, udomaćivale su se staroslavensko-crkvene riječi, a hrvatski leksik obilježavan tuđim, 'ustaškim'. "U zadnje vrijeme jezični razdor u BiH još se povećao", rekao je dr. Pranjković i ustvrdio da bi "najekonomičnije bilo da Bosna dobije jedan standardni jezik koji će Hrvati zvati hrvatskim, Srbi srpskim, a Muslimani bošnjačkim. Moguća su i tri tipa, a to bi dodatno stajalo državu i povećalo teškoće oko javne uporabe. Osnovica jezika ne bi se smjela mnogo razlikovati, a jezična tolerancija morala bi biti maksimalna", smatra dr. Ivo Pranjković. Znastveni skup "Rat u Bosni i Hercegovini" nastavlja radom sutra. (Hina) sp 271849 MET apr 93