KONFERENCIJA "ORUŽANI KONFLIKTI NA BALKANU I EUROPSKA SIGURNOST"

LJUBLJANA, 21. travnja (Hina) - Drugi dan međunarodne konferencije pod nazivom "Oružani konflikti na Balkanu i europska sigurnost", koja se održava u Ljubljani pod pokroviteljstvom i u organizaciji slovenskog Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova, prošao je danas uglavnom u znaku izlaganja pogleda na rat u Bosni i Hercegovini i daljnji razvoj krize u tom dijelu svijeta.O tome su govorili predstavnici zemalja graničnih s kriznim područjem u toj regiji, kao i predstavnici nevladinih organizacija pojedinih država, koje su angažirane u naporima svjetske zajednice da se zaustavi rat i spriječi njegovo prerastanje u širi konflikt. Zapaženo je bilo izlaganje pukovnika Adama Copanija iz Albanije, savjetnika albanskoga predsjednika Berishe, koji je uz opširnu analizu odnosa Srbije i Albanije i položaja albanske manjine na Kosovu, prikazao i razvoj rata na području bivše Jugosalvije, te istaknuo da je preventivna svjetska diplomacija doživjela neuspjeh u pokušaju da rat zaustavi u Hrvatskoj i BiH, te da je prevetnivno djelovanje Ujedinjenih nacija razmještanjem snaga na Kosovu i njegovo stavljanje pod kontrolu, posljednja mogućnost da se spriječi izbijanje rata u tom području. Copani je na konferenciji za novinare, zajedno s nekim drugim sudionicima, odgovarajući na pitanje o mogućem razvoju situacije, rekao da u međunarodnoj javnosti postoji razumijevanje da se širenje rata na Kosovu spriječi. Albanija, prema njegovim riječima ima želju da sklopi ugovor i o prijateljstvu sa svim susjednim zemljama osim Srbijom, s obzirom na njezin sadašnji režim, a vojni sporazum s Turskom ne uključuje pomoć Turske u slučaju proširenja rata na Kosovo. Govoreći o situaciji u kojoj bi se u slučaju napada na Kosovo našla sama Albanija, on je rekao da Albanija nema ofenzivnih vojnih mogućnosti, međutim, sposobna je efikasno braniti svoj prostor. No, ako izbije rat na Kosovu, da Albanija možda neće moći obuzdati sve dobrovoljce koji bi se javili u želji da zaštite kosovske Albance,rekao je Copani. Dr. Janosz Bugajski iz Instituta za strateška istraživanja u Washingtonu istom je prigodom rekao da iz sadašnjeg satanja u Bosni i Hercegovini proizlaze dvije opasnosti za "opasni novi svijet u kojem živimo": prvo je opasnost eskalacije u dugotrajni rat Srbije i Hrvatske, te širenje rata na Kosovo i Makedoniju, što bi "opet izazvalo treći Balkanski rat", a druga je opasnost "duplifikacija" sadašnjega modela rata, pri čemu je posebno naglasio slučaj Rusije i Ukrajine, "dvije nuklearne sile s nacionalnim manjinama". On je naglasio stratešku važnost Slovenije u regiji i potrebu da ona igra aktivnu ulogu promatrača i analizatora u suradnji s Europom i UN. Bugajski je govorio i o najnovijim pritiscima republikanaca i demokrata na Clintona da SAD ukidanjem embarga na uvoz oružja u BiH ili zračnim udarima aktivnije intervenira u zaustavljanju rata, ali je dodao da su ograničenja u suprotstavljanju Pentagona, potrebi usklađivanja s europskim saveznicima i bojazni da se odlučnijom akcijom ne oslabi Jeljcinov blok u Rusiji. On je također iznio da je rat u BiH ipak, "prvenstveno europski problem, iako na određeni način utječe i na SAD". Dr. Michael Perrins iz Centra za obrambena i strateška istraživanja u Lancasteru, u Velikoj Britaniji, govorio je o nekim aspektima političkoga okoliša i njihovu utjecaju na balkansku krizu. Prema njemu, za "minimalističku intervenciju" potrebna je usklađenost UN i NATO-a, a zračni udari mogli bi ugroziti sigurnsot već prisutnih snaga. Dr. Andrej Edemski s moskovskog Instuta bza balkanološke i slavističke studije pri Akademiji znanosti, upozorio je da Ukrajina mora poštovati dogovorenu predaju nuklearnoga oružja, a govoreći o poziciji Rusije u konfliktu na Balkanu, rekao je da poslije raspada SSSR-a, ona nema izrađene državne strategije, nego pojedine koncepte imaju razne političke snage u Rusiji. Dodao je također da Rusiju od Balkana sada dijeli "moćna Ukrajina". Dr. Dimitar Mirčev iz Makedonije obrazložio je u svom nastupu poziciju te države na Balkanu, s tezom da je ona zbog svog strateškog položaja mogući čimbenik konfliktosti, ali u slučaju stabilnosti da stabilizira i cijelu regiju. Major Gustav Gustenau iz Austrije osvrnuo se na "upozoravajuće signale koji su najavili rat, s tezom da je u postojećim uvjetima razvoja krize bilo nemoguće spriječiti eskalaciju političke krize u ratni konflikt". Prema njemu negativna je bila statičnost vanjskih čimbenika i njihovo striktno držanje politike neumješavanja u unutarnje poslove bivše Jugoslavije. Gustenau početak krize i raspada Jugosalvije nalazi u ranim osamdesetim godinama, te dodaje da je posljednjih godina Austrija upozoravala na eskalaciju, ali njezine inicijative u međunarodnoj javnosti nisu naišle na razumijevanje. Gustenau je također iznio da je Srbija međunarodna upozorenja Sloveniji i Hrvatskoj kako neće biti priznata njihova nezavisnost shvatila kao zeleno svjetlo za vojnu intervenciju. Major Andras Babos iz Mađarske govorio je o odnosu njegove države prema razvoju krize i rata u tom prostoru, s posebnim naglaskom na specifični položaj Mađarske u tome zbog njene manjine u bivšoj državi. On je iznio stajalište da anglosaksonske zemlje nemaju dovoljno osjećaja za poštovanje kolektivnih prava manjina, te zato niti ne razumiju u potpunosti situaciju u Istočno Europi. Prema Babosu, NATO nije jamstvo sigurnosti država u ovoj regiji. Vojna intervencija u Bosni bila bi potrebna, samo ako je znak političkog rješevanja, a embargo protiv Srbije potrebno je usmjeriti osobito na strateške sirovine i područje monetarno-financijskih veza. Prema tom izlaganju, možda bi bila potrebna i ograničena dostava oružja Muslimanima zbog sadašnjega nerazmjera u naoružanju. Kapetan Galiuto Eugeno (Italija) govorio je o talijanskom pogledu na krizu, s naglaskom na geopolitički položaj Italije i podjeljenost njene politike na mediteransku i kontinentalnu komponentu. "Problem Jugoslavije već je potresao ravnotežu u širem prostoru Dunav - Balkan. Mogućnost širenja sukoba prema jugu dovodi u riskantno stanje cjelokupnu stabilnost na Balkanu. Stvaraju se nova savezništva i povlače nove utjecajne sfere. Rastući utjecaj nesigurnsoti jasno je izražen i u stajalištima i ponašanju susjednih država", rekao je on, a u izlaganju je posebnu pažnju posvetio "albanskom pitanju". Eugenio ističe da bi vraćanje stabilnosti u to područje, naime, u južni dio Srednje Europe i Balkan, koristilo Italiji i Zapadnoj Europi, te "značilo šansu za države koje podupiru Europsku zajednicu". Po analizi talijanskog predstavnika na to područje sada je ponovno "vraćen njihov geopolitički značaj, kao osnovnog strateškog prolaza u smjeru sjever - jug i istok - zapad". O ulozi Grčke u regionaloj sigurnosti i pomorskoj suradnji na Jadranu, govorila je Afen Touli iz Grčke, a o poljskom pogledu na sadašnju situaciju na Balkanu Monika Wohlfeld. Sutradan, zadnji dan zasjedanja konferencije nastupaju svojim referatima predstavnici iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Rumunjske, SAD, Makedonije i Mađarske. Iz Hrvatske će nastupiti dr. Ante Barišić, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. (Hina) dr 211907 MET apr 93