OTVORENA I. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Večeras je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, otvorena I. godišnja konferencija hrvatskih psihologa. Osobni izaslanik predsjednika Tuđmana, brigadir HV Krešimir Gašpar, pozdravio je skup i kazao kako napore hrvatskih psihologa treba posebno istaknuti. "Njihova je uloga u domovinskom ratu bila nemjerljiva i nazamjenjiva", rekao je Gašpar. Na kraju izlaganja prenio je molbu dr. Tuđmana u kojoj je izražena i nada da će psiholozi i u budućem radu djelovati na dobrobit Hrtvatske. Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general zbora Janko Bobetko istaknuo je kako su psiholozi bodreći naše mlade i nepripremljene vojnike, pomogli braniteljima da prebrode sve strahove i depresije, izdrže premoć neprijatelja i da uzvrate udarac. Nakon uvodnih govora, Branko Sremec je, u ime Hrvatskog psihološkog društva, prof. dr. Anti Fulgosiju dodijelio Nagradu "Ramiro Bujas" za životno djelo. Nagrade "Ramiro Bujas" za osobito vrijedna ostvarenja u društvenoj promidžbi psihologije dodijeljene su doc. dr. Goranki Armano, mr. Ivanki Živčić i grupi psihologa Sveučilišta u Zagrebu koje su vodili prof. dr. Mirjana Krizmanić i prof. dr. Vladimir Kolesarić. Otvarajući plenarna predavanja, predsjednik Programskog odbora konferencije mr. Mišo Munivrana govorio je o 40-godišnjem radu Hrvatskog psihološkog društva. Mr. Munivrana je rekao da je "društvo zabilježilo snažan razvoj u 60-im godinama", dometnuvši da je HPD od tada do kraja 80-ih otvaralo podružnice diljem Hrvatske, osnivalo mnoge znanstvene i stručne skupove te organiziralo savjetovanja, okrugle stolove, tribine i kolokvije. Prof. dr. Vladimir Kolesarić je, govoreći o domovinskom ratu, napomenuo da "sveobuhvatnost rata i nepripremljenost psihologa nije spriječila psihologe da se jave u postrojbe Hrvatske vojske". "U poslijeratnoj izgradnji zemlje također se očekuje velik doprinos psihologa, jer će rat ostaviti trajne posljedice; bit će potrebno raditi s izbjeglicama, prognanicima, invalidima, povratnicima s ratišta i žrtvama rata", rekao je dr. Kolesarić. Prof. dr. Miomir Žužul u završnom je predavanju kazao kako je, u svijetu koji se mijenja, potrebno promijeniti i psihologiju. Ustvrdio je da je suvremena psihologija prezasićena eksperimentima, a da je premalo teorijskoga pristupa znanosti. "Naša je znanost ponekad bliža svojoj karikaturi, no svojoj slici", zaključio je prof. Žužul. (Hina) mn 151951 MET apr 93