PREDSJEDNIK TUĐMAN NA KONGRESU PEN-A

HVAR, 24. travnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sudjelovao je danas na svečanosti zatvaranja 59. svjetskog kongresa PEN-a na Hvaru. U franjevačkom samostanu dr. Tuđmana pozdravio je predsjednik Međunarodnog PEN-a Gyoergy Konrad. Zatim se nazočnima obratio predsjednik Tuđman, pod čijim je pokroviteljstvom, kongres i održan, istaknuvši, uz ostalo, zadovoljstvo što se na ovom kongresu komemoriralo 11. svjetskom kongresu PEN-a u Dubrovniku 1933., kada je proradila savjest svijeta pred nacističkim ugrožavanjem slobode. Svijet je Hrvatskoj ukazao povjerenje, a ona mu uzvraća odgovornošću. Vi ste vidjeli naše nesreće i ljepotu našega tla. To tlo leži uz jedno od najljepših mora. Biti uz more znači biti blizak i otvoren svim daljinama. More je simbol hrvatske otvorenosti, otoci simboliziraju našu mnogolikost, a plavi Jadran naše jedinstvo. Svu tu ljepotu Hrvatska je platila golemom cijenom - ratom, ali izdržali smo i izdržat ćemo dalje, istaknuo je dr. Tuđman, ukazavši da su nadahnute riječi pisaca, riječi istine, uvijek imale značajnu ulogu. Znam da ljude dobrih namjera spoznaja uvijek dovodi na isto mjesto, rekao je dr. Tuđman, dugogodišnji član PEN-a. Dr. Tuđman zbog kratkoće vremena nije pročitao pripremeljeni prilog za ovaj kongres, prepustivši to vrijeme sudionicima kongresa. Zatim je francuski filozof Alain Finkielkraut rekao da je došao poput mnogih sudionika kongresa pokazati solidarnost s Hrvatskom i s njezinom sudbinom. Vidio sam spaljena i uništena sela oko Dubrovnika, a ove dane slušao sam i čitao o sukobu Muslimana i Hrvata u BiH. Taj sukob opravdava one, nastavio je Finkielkraut, koji podržavaju stav podjednake krivnje. Povijesni revizionizam može biti naručen, no sutra će biti govora o divljačkom ratu, koji se dogodio na Balkanu, kazao je Fikielkraut. Na njegovu molbu da objasni sukob Muslimana i Hrvata u Bosni, dr. Tuđman je rekao da u potpunosti dijeli zabrinutost i zgražanje na svim onim što se dogodilo u Bosni i Hercegovini. Sukob između Muslimana i Hrvata, počeo je prije dva mjeseca, kazao je dr. Tuđman, kad je muslimansko vodstvo prebacilo 7500 ljudi na područja sukoba, premjestivši ih s linija fronta. Podsjetivši da je iz Washingtona uputio poruku i hrvatskom i muslimanskom vodstvu u Bosni i Hercegovini, da se sukobi obustave, istaknuo je da će se danas u Zagrebu, na našu inicijativu, održati sastanak između muslimanskog i hrvatskog vodstva iz Bosne i Hercegovine u prisutnosti lorda Owena, kako bi se taj sukob spriječio. Moram pred ovim skupom kazati i vama, koji ste posvjedočili prijateljstvo, da se hrvatski narod u BiH u prvom redu osjetio ugroženim od srpske agresije, od te iracionalne srpske politike koja je najprije htjela čitavu BiH pripojiti sebi, a zatim njezin najveći dio. Ali isto tako, nastavio je dr. Tuđman, hrvatski narod se osjećao nesigurnim na jasno očitovanje muslimanske namjere da od Bosne stvori islamsku državu, pod tijelima građanske države. Podsjetivši da je hrvatsko vodstvo i on osobno podupro Hrvate iz BiH da iziđu na referendum za samostalnu bosansku državu, jer to je i stajalište Hrvatske, da BiH opstane, dr. Tuđman je istaknuo da su Hrvati prvi prihvatili Vance-Owenov plan, u skladu s nastojanjima Europe, Ujedinjenih naroda i SAD da se nađe političko rješenje. Napokon su ga potpisali i Muslimani, ali u stvarnosti su vodili politiku suprotnu tim prihvaćenim načelima. Oni su sukobe započeli već prije dva mjeseca na području Travnika i Busovače, a sada su se sukobi proširili do Jablanice i Konjica, kazao je dr. Tuđman, dodavši da su sada Muslimani spalili desetak sela oko Busovače. Kasnije je došlo čak do zarobljavanja katoličkih svećenika i časnih sestara, pa i do toga da su se čak i neka sela stavljala pod zaštitu srpskih agresora. I razumije se, nastavio je dr. Tuđman, u takvim uvjetima, takvog jednog anarhičnog rata, kakav se vodi na tlu Bosne, čini se da je na pojedinim mjestima došlo do nerazumljivih postupaka koji zaslužuju osudu i vašu i moju, i svakog čovjeka. Tamo nema regularnih jedinica vojske Republike Hrvatske, rekao je dr.Tuđman. Ali čovjek se ne može oteti dojmu da se radi o provokaciji, to su momenti kad je svijet bio zgrožen od onoga što se dogodilo oko Srebrenice i kada su međunarodni čimbenici došli do te točke kada bi htjeli i trebali poduzeti neke odlučnije korake za suzbijanje srpske agresije. Tada je, nastavio je dr. Tuđman, došlo je do sukoba, do užasnih postupaka s obje strane i hrvatske i muslimanske. To je bio razlog da sam iz Washingtona uputio inicijativu za današnji susret muslimanskog i hrvatskog vodstva s lordom Owenom. U cjelini problem BiH jeste jedna od najzamršenijih problema današnjega svijeta i nije ga lako riješiti. Unutar EZ-a nema jedinstva, različito gleda i Francuska i Njemačka i Italija i Engleska. Nema jedinstva u Europskoj zajednici i SAD-u o tom zamršenom problemu, pa prema tome ni u Ujedinjenim narodima. I najgore je to što je sada došlo do hrvatskog i muslimanskog sukoba i što su oči svijeta od osude agresora okrenute na to što se događa u Bosni i Hercegovini, istaknuo je dr. Tuđman. Agresija je započeta od jugoslavenske armije, a ovo je posljedica te i takve agresije, kazao je. Suprotnosti u cijeloj Bosni i Hercegovini su veće nego što su bile u cijeloj Jugoslaviji, kazao je dr. Tuđman, dodavši da ne treba zaboraviti da je baklja prvog svjetskog rata upaljena u Sarajevu. Težnja je nekih predstavnika Muslimana u BiH da se nastavi rat, da dođe do općeg sukoba između muslimanskog i katoličkog svijeta, pa tako i do svjetske kataklizme, naglasio je Tuđman, dodajući da Europa i SAD još ne znaju što poduzeti. U razgovoru s predsjednikom Clintonom predložio sam kad svijet već oklijeva da se poduzme vojna intervencija, makar i zračnim udarima, pozvao sam da se zbog rješenja sukoba u BiH pozovu uz predstavnike SAD-a i predstavnici Rusije kako bi se obustavio sukob, rekao je dr. Tuđman. Moj stav je da rata na tlu bivše Jugoslavije ne bi bilo da svjetski čelnici nisu govorile od 1990. pa nadalje, da neće biti vojne intervencije. Drugi svjetski rat, čiji sam bio sudionik, je bio rat protiv fašizma. Tada su u Hrvatskoj uništena dva sela - Boričevci u Lici i Španovica u Slavoniji, dok je u ovom ratu u Hrvatskoj razoreno 350 naselja i gradova, a Bosna je gotovo sva razorena. Krajnje je vrijeme, kazao je dr. Tuđman, da svijet nešto poduzme. BiH i njezin opstanak moguć je na konfederalnom ustrojstvu i to pod protektoratom UN, bilo bi bitno zaustaviti krvoproliće, tražiti rješenje za jugoistočnu Europu i Balkan, kako bi se zaustavili ratni zločini i konačno uspostavio mir, rekao je dr. Tuđman. Još prije petnaestak godina govorio sam da će doći do skandinavizacije Balkana, odnosno do normalizacije odnosa između tih naroda. Htio bih još uvijek vjerovati možda da baš poslije ovog užasnog rata, baš zbog njegove užasnosti, da će međunarodna zajednica pomoći u rješavanju problema na tom području. Htio bih da prevlada razbor i da međunarodna zajednica nađe pravo rješenje, rekao je, uz ostalo, predsjednik Tuđman. Na svršetku Kongesa podijeljene su nagrade Međunarodnog PEN-a. Nagrade su dobili Francis King, Grytzko Mscioni i Alan Finkielkraut. Dodijeljene su i dvije posebne zahvale Elizabeti Peterson i Anni Lebrun. Posebna zahvalnsot izražena je tajnici Hrvatskog PEN-a Veri Čičin-Šain. Na svršetku kongresa pročitana je zaključna Deklaracija 59. svjetskog kongresa PEN-a koju su zajednički donijeli generalni tajnik Međunarodnog PEN-a Aleksandar Blokh i predsjednik Međunarodnog PEN-a Gyoergy Konrad. (Hina) mć 241528 MET apr 93