WASHINGTON, 23. travnja (Reuter/Hina) - Administracija američkog
predsjednika Billa Clintona ozbiljno je podijeljena glede politike prema
BiH, komentira Reuter povodom otvorena zahtijeva američke veleposlanice u
UN, kao i nekolicine dužnosnika State Departmenta (Stejt Dipartment), da se
bombardiraju srpski ciljevi u BiH.
Ovog je tjedna američka veleposlanica pri UN Madeleine Albriht (Madlen
Olbrajt) Clintonu poslala memorandum u kojem od njega traži zračne napade
da bi se zaštitilo muslimansko stanovništvo u opkoljenim bosanskim
gradovima, čak iako se ključni američki saveznici ne budu s tim slagali.
U međuvremenu se 12 diplomata State Departmenta u ponedjeljak sastalo s
američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom (Voren Kristofer),
izravno tražeći od njega sličnu akciju, nakon što su mu prije toga i
pismeno uputili takav prijedlog.
Oba slučaja "procurila" su u javnost preko "New York Timesa" (Nju Jork
Tajms), ukazujući na prvi ozbiljan raskorak u američkoj vanjskoj politici
od siječnja 1993. kada je Clinton stupio na vlast.
Od izvora američke administracije se doznaje da za zračne napade protiv
bosanskih Srba zalažu i savjetnik za nacionalnu sigurnost Anthony lake
(Entoni Lejk) i njegovi suradnici.
Ali Pentagon i predsjedavajući Združenog zapovjedništva general Colin
Powell (Kolin Pauel) jednako se snažno opiru toj inicijativi, javlja Reuter
dodajući da je i Christopher "nervozan" oko američkog angažiranja koje bi
se kasnije moglo pretvoriti u vojnu intervenciju.
U krugovima administracije se doznaje kako je Clinton podijeljen između
duboko emocionalne želje da pomogne Muslimanima u BiH i opreza zbog mogućih
posljedica vojne akcije.
Jedan od 12 dužnosnika State Departmenta rekao je da su tijekom susreta s
Christopherom uglavnom oni bili ti koji su pričali, dok je državni tajnik
šutio i nije pojasnio svoj stav.
Kada je došao na vlast, Clinton je naredio da se ponovo razmotri politika
SAD prema području bivše Jugoslavije, a politika koja je proizišla iz toga
je - koncentriranje na humanitarne napore i istodobno pojačavanje sankcija
protiv Srbije. Ali mirovni proces je propao a borbe su se pogoršale,
dodaje britanska agencija. Sada, samo dva mjeseca poslije, američka
administracija ponovo razmatra svoju politiku.
"Slažemo se u tome da politiku treba mijenjati. sadašnja politika više ne
postoji", rekao je jedan američki dužnosnik.
Iz diplomatskih se izvora saznaje da je Clinton ovog tjedna u razgovoru s
francuskim predsjednikom Francoisom Mitterrandom (Fransoa Miteran) rekao da
je pod velikim pritiskom i da se od njega traži odobravanje zračnih napada.
Clinton je, navodno, rekao kako ništa o tome neće biti priopćeno prije
referenduma u Rusiji te da ništa neće biti poduzeto bez konzultacija s
ključnim saveznicima, Francuskom i Velikom Britanijom.
Pismo veleposlanice Albright značajno je jer se u njemu predlaže akcija
čak i bez britanske i francuske podrške, premda su Clinton i Christopher do
sada ostali čvrsto pri svom stavu da neće biti jednostranih akcija,
primjećuje Reuter.
(Hina) rb
231814 MET apr 93
Autoindustrija možda neće dočekati pomoć EK - šef francuskog proizvođača baterija
U nogometnu mirovinu otišao Alvaro Negredo
ZSE: Crobexi ponovno u minusu
SP skijaško trčanje: Norveška nastavila niz, 14. zlato za Klaeba, Hrvatska 27.
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 7. ožujka
Jandroković: Skoplje ima političku i ekspertnu potporu Hrvatske za članstvo u EU-u
ECB ponovno snizio kamatne stope, u fokusu gospodarstvo
Najava događaja - kultura - za petak, 7. ožujka
BJK Kup: Hrvatice s Portugalom, Latvijom i Austrijom
Lagarde: Korištenje zamrznute ruske imovine mora se temeljiti na međunarodnom pravu