SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA MIGRACIJE

Nadnaslov: Zemlje središnje Europe suočene s valom ilegalnih izbjeglica Naslov: Migracijski valovi brinu Europu Podnaslov: Ionako velik, broj ilegalnih izbjeglica i potajnih doseljenika povećan je pooštravanjem njemačkih zakona za dobivanje azila, čime Njemačka vraća potražitelje azila u "tranzitne" zemlje. U tijeku su predviđeni bilateralni sporazumi po ovom pitanju; posebice su teški pregovori između Njemačke i Poljske i Češke. Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Zemlje središnje Europe, uključujući i Austriju žele se pripremiti za suočavanje s desecima tisuća potajnih doseljenika iz Rumunjske, Bugarske, bivše Jugoslavije i bivšeg SSSR-a i pred valom ilegalnih izbjeglica i potražitelja azila koje Njemačka odbacuje prema Poljskoj i Češkoj republici. Prema statističkim podacima ovih zemalja, 30.000 ilegalnih izbjeglica ušlo je 1992. godine u Mađarsku, 34.000 u Poljsku, 50.000 u bivšu Češkoslovačku i 310.000 u Njemačku. Rumunji predstavljaju 65 posto tih neželjnih došljaka u Poljskoj, više od 50 posto u bivšoj Češkoslovačkoj, dok je u Njemačkoj 80 posto onih koji dolaze iz Rumunjske i Bugarske. U Mađarskoj trenutno boravi 50.000 potražitelja azila, koji su porijeklom iz Rumunjske i bivše Jugoslavije. Svakog vikenda, mađarska policija vraća oko 10.000 stranaca do granice jer nemaju dovoljno novaca za boravak u toj zemlji. Tijekom sastanka ministara unutrašnjih poslova šest zemalja središnje Europe, održanog 16. ožujka u Pragu, Austrija, Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka i Slovenija su se dogovorile da će potpisati bilateralne sporazume, koji predviđaju ponovni recipročni prihvat izbjeglica i potražitelja azila, izbačenih iz jedne od tih šest zemalja. Ti sporazumi trebaju biti upotpunjeni sporazumima s zemljama iz kojih dolaze te izbjeglice i potražitelji azila - Rumunjske, Bugarske, Ukrajine i Bjelorusije - kako bi se osiguralo da se te izbjeglice neće smjestiti u središnjoj Europi. Međunaslov: Austrija zaustavlja izbjeglice iz ex-Jugoslavije Do sada je postignut samo jedan sporazum, između Poljske i Slovačke, koji se odnosi na postupanje s izbjeglicama i potražiteljima azila odbačenim iz Njemačke prema "sigurnim" zemljama, što će reći tranzitnim zemljama kojima se izbjeglice koriste prije nego uđu u Njemačku i u kojima nisu izlaženi nikakvom sudskom gonjenju. Pregovori su također u tijeku između Poljske i Rumunjske; Varšava priželjkuju da Bukurešt preuzme svoje građane koji su potajno ušli u Poljsku ili su vraćeni iz Njemačke. No najnaporniji pregovori vode se između Njemačke, s jedne i Poljske i Češke, s druge strane, koji se bave ubrzanim izgonom tisuća potajnih izbjeglica i potražitelja azila koje Njemačka nije primila nakon donošenja novog zakona prihvaćenog od saveznog parlamenta i puno restriktivnijeg prema potražiteljima azila. Varšava je već u principu postigla da stranci, potažitelji azila u Njemačkoj prije prihvaćanja novog zakona ne budu automatski odbačeni u Poljsku. Varšava uz ostalo želi veliku financijsku pomoć Njemačke da bi pojačala odvraćanje s poljskih granica. Za razliku od toga, još nema konkretnog rezultata u pregovorima između Njemačke i Češke. Njemačko-češka granica bila je posebno propusna za organizirane skupine njemačkih skelara. Bugari i posebno državljani bivše Jugoslavije koriste uglavnom tu granicu kako bi se dočepali Njemačke. Mađarska također želi sklopiti bilateralni sporazum s Njemačkom, iako nema zajedničke granice između te dvije zemlje. I konačno, Austrija je upravo objavila da ne može više prihvaćati izbjeglice i potražitelje azila iz bivše Jugoslavije. (Hina) br 132302 MET apr 93