RUSKO IZASLANSTVO SA SABORSKIM ZASTUPNICIMA SRPSKE NACIONALNOSTI

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Izaslanstvo Vrhovnog sovjeta Ruske Federacije koje predvodi predsjednik Odbora za međunarodne odnose i gosporadsku suradnju Evgenij A. Ambarcumov razgovaralo je danas sa zastupnicima hrvatskoga Sabora srpske nacionalnosti o položaju Srba u Hrvatskoj. Naglašavajući da je po nacionalnosti Srbin, ali da je državljanin Republike Hrvatske, Srećko Bijelić (Hrvatska narodna stranka) je podsjetio da Hrvatska nije srušila niti jedno selo u Srbiji i Crnoj Gori dok je srpska vojska u Hrvatskoj srušila mnoga sela, kao i katoličke i pravoslavne crkve. Boris Tepšić je upozorio da i među samim Srbima u Hrvatskoj postoje različita mišljenja. Istaknuo je kako je njegova matična domovina Hrvatska i da "svoje probleme želi rješavati u svojoj državi". "Jasno je da je gotovo jedna trećina Hrvatske pod srpskom okupacijom i naš stav prema agresoru je jasan", kazao je Rade Jovičić te je kao primarni zadatak hrvatske države izdvojio povratak prognanika i izbjeglica u njihove domove. "A taj povratak nije moguć bez razumnog političkog rješenja i jednakog programa obnove za sve bez obzira na nacionalnost", dodao je Jovičić. Nedeljko Tomić smatra kako treba pokušati uvjeriti dio pobunjenog srpskog stanovništva da svoj nacionalni interes može riješiti unutar Hrvatske. On vidi Hrvatsku kao samostalnu državu u kojoj će se strogo provoditi zakoni koji srpskom narodu jamče sva prava. Postojeći Zakon o nacionalnim manjinama on je ocijenio kao dobar, ali je dodao da se taj zakon u potpunosti ne provodi jednim dijelom zbog samih pobunjenih Srba, a djelomično i zbog nekih političkih snaga kojima "nije stalo do reintegracije okupiranog teritorija i pobunjenog srpskog stanovništva". Zajednički stav svih govornika da se krizna situacija mora riješiti pregovorima zaraćenih strana ponovio je Živko Juzbašić koji je zamolio ruske predstavnike da učine sve da zaraćene strane dovedu za pregovarački stol. "Danas ne može biti dobro ni Srbima u Hrvatskoj jer nije dobro ni Hrvatima, a Srbi će u ovom ratu podnijeti najveće terete", upozorio je Juzbašić. "Srbi su postali na određeni način kolektivni krivac, što je posljedica situacije na području bivše Jugoslavije", smatra Veselin Pejnović ( Srpska narodna stranka). Pejnović je izjavio da je u Hrvatskoj "minirano više od 7.000 stambenih objekata čiji su vlasnici pretežito Srbi", da je velik broj Srba otpušten s radnih mjesta zbog nacionalne pripadnosti, te da su Srbi i "medijski demonizirani". Poseban je problem i stjecanje hrvatskog državljanstva, kazao je Pejnović dodavši da je broj Srba u Hrvatskoj, kako je rekao, "danas najmanji u njihovoj povijesti". Dragan Hinić je rekao da je on "jedna od prvih žrtava 'nove demokracije u Hrvatskoj'" jer da je "ostao bez posla samo zato što je Srbin", a dodao je da je takvih slučajeva još oko 3.500. "Ja to zovem etničkim čišćenjem", ustvrdio je Hinić dodajući da je broj Srba u Hrvatskoj smanjen tako da se danas, kako je kazao, "čelnici Hrvatske hvale da je ostalo još samo osam posto Srba". Rekavši da je u drugom svjetskom ratu nad Srbima u Hrvatskoj "izvršen genocid", on je izjavio kako je "nova vlast obećavala da bi moglo biti slično". "Priče o agresiji i velikoj Srbiji su laži i to vam može potvrditi 95 posto Srba, ali onih koji to smiju reći", nastavio je Hinić kazavši da je u zapadnoj Slavoniji uništeno 60 srpskih sela i da su Srbi u Hrvatskoj "odvođeni i likvidirani noću, bez suda". "Učinite da dođe do povijesnog kompromisa hrvatskog i srpskog naroda", pozvao je Hinić rusko izaslanstvo, dodajući da se on protivi odvajanju okupiranih krajeva od Hrvatske. Predsjednik Izvršnog odbora Zajednice Srba u Hrvatskoj Milan Škorić također je govorio o "masovnim otpuštanjima Srba u Hrvatskoj s posla", a izjavio je i da "u Hrvatskoj ima pet koncentracijskih logora". On smatra da je nakon širenja rata u Hrvatskoj došlo do pojave terorizma upravljenog protiv građana srpske nacionalnosti, a rekao je da se događaju i masovna ubojstva Srba, navodeći kao primjer navodno ubijenih 80 žena i djece srpske nacionalnosti kod Pakraca, te "masovna ubojstva kod Gospića". Škorić je rekao da o svemu tome Zajedica Srba ima dokumente i da ih je predala ovih dana međunarodnoj zajednici. "Našim prijateljima u Kninu poručite da treba razgovarati", zatražio je Škorić od ruskog izaslanstva te dodao da "treba razgovarati, ali samo u demokratskim uvjetima". Potpredsjednik Sabora Milan Đukić (Srpska narodna stranka) na kraju je zaključio kako je "najbitnije da nema mjesta za pitanje treba li Hrvatska biti suverena i cjelovita", a da se rješenje sadašnjih problema može postići samo mirnim demokratskim putem. "Hrvatska politika treba zauzeti kvalitetniji odnos prema srpskom pitanju i građanskim pravima i slobodama", rekao je Đukić. (Hina) mn 151911 MET apr 93