TROSATNI RAZGOVOR PREDSTAVNIKA HRVATSKOG SABORA I IZASLANSTVA RUSKOG PARLAMENTA

RUSKOG PARLAMENTA ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Predstavnici Sabora Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Stipom Mesićem razgovarali su večeras sa izaslanstvom Vrhovnog sovjeta Ruske Federacije koje je vodio Evgenij A. Ambarcumov. U trosatnom otvorenom, na trenutke i polemičnom razgovoru, razmijenjena su mišljenja o mogućnostima rješavanja krize na području bivše Jugoslavije. Ističući kako samo točne informacije mogu uroditi pravim zaključcima, predsjednik hrvatskog Sabora upoznao je goste s kronologijom raspada bivše Jugoslavije. On je podsjetio da je Srbija, nezadovoljna Ustavom iz 1974. godine, prvo ukinula autonomiju Kosova s obrazloženjem da tamo albanska većina ugrožava prava manjinskih Srba, a zatim i autonomiju Vojvodine, da bi potom u Crnoj Gori aktivirala prosrpske elemente. Na red je došla Slovenija koju je trebalo izbaciti, jer se nije uklapala u koncept velike Srbije, kazao je Mesić. Podsjetio je da je Hrvatska ponudila koncept konfederacije koju je jedino Slovenija prihvatila, dok je na taj prijedlog stigao "odgovor Srbije iz dvije tisuće tenkova i 400 zrakoplova". JNA je počela naoružavati Srbe u Hrvatskoj da bi se nakon toga i sama uplela u, kako je tvrdila, međunacionalni sukob. Pod opravdanjem da brani prava ugroženih Srba u Hrvatskoj, počela je agresija Srbije na Hrvatsku, a kasnije i na BiH čiji je jedini cilj bio otimanje teritorija tih dviju država. Mesić je istaknuo kako rješenje leži u političkom i vojnom porazu agresora nakon kojeg bi se pokrenuli demokratski procesi u Srbiji, te ukazao na mogućnost postavljanja tampon zona s međunarodnim snagama na granicama Srbije prema BiH i Hrvatskoj kako bi se spriječila dostava oružja srpskim snagama. To bi omogućilo i uspostavu komunikacije između tri naroda u BiH, te stvorilo prostor i za rješavanje pitanja tzv. krajina u Hrvatskoj, kazao je Mesić te dodao da bi to oslobodilo hipoteke Srbe koji žive izvan tih krajina. On je upozorio na mogućnost širenja rata ako se ne postigne mir u BiH. Članovi ruskog izaslanstva nisu se suglasili s vojnom opcijom kao ni s uspostavom tampon zona na granicama Srbije, napominjući kako drže da je priznanje neovisnosti BiH bila pogreška, a da će to biti i proširivanje sankcija protiv Srbije. Podsjetivši na brojne zločine koje su srpske snage počinile, Dražen Budiša je upozorio da svrstavanje uz Miloševićev režim znači pristajanje uz te zločine. "Ne osporavam negativnosti na hrvatskoj strani kojima se ugrožavaju prava građana pa i srpske nacionalnosti, ali razilka između Hrvatske i Srbije je razlika između države izložene agresiji i države s fašističkim režimom iza kojeg stoji Rusija. Smije li to Rusija učiniti, bez obzira na prijateljstvo sa Srbijom, imajući u vidu svoju demokratsku budućnost", upitao je Budiša, ističući da preduvjet svih razgovora mora biti poštivanje granica. Vođa ruskog izaslanstva Evgenij Ambarcumov je na to ustvrdio kako izaslanstvo ne stoji na strani Srbije, već će tražiti stazu koja vodi miru, dodajući da nemaju unaprijed stvoreno mišljenje. "No, ne mogu se unaprijed postavljati uvjeti", kazao je, navodeći primjere promjena državnih granica u svijetu. Ruski zastupnik Viktor L. Šeinis ustvrdio je da Rusija nije politički podupirala srpsku agresiju, ističući da podržava nepromjenjivost granica, "za razliku od svojih kolega", te da se one mogu mijenjati samo dogovorno, a ne oružjem. U prvi plan istaknuo je potrebu postizanja sporazuma o prekidu vatre, dodajući da je za Hrvatsku bitno postizanje suglasnosti sa srpskim življem u pograničnim zonama. Ističući kako nitko nema prava kazati da ne zna što se događa, i ukazujući na odgovornost svih koji, dok razgovaraju, dopuštaju da se nastavlja ubijanje bespomoćnih žena i djece, dr. Zdravko Tomac je istaknuo da je odgovornost, kako Rusije, tako i članova izaslanstva, da kažu da podrška Rusije mirnom rješenju ne znači ohrabrenje Miloševiću i Karadžiću za nastavak rata. On je također istaknuo da svaka nepravda prema Srbima u Hrvatskoj, koji su u većini lojalni građani, daje podršku Miloševiću. Osvrnuvši se na tvrdnju o postojanju koncentracijskih logora u Hrvatskoj za Srbe koju je tijekom današnjeg razgovora s ruskim izaslanstvom izrekao predsjednik Izvršnog odbora Zajednice Srba u Hrvatskoj Milan Škorić, potpredsjednik Sabora Milan Đukić (SNS) je kazao da je ta izjava "neodgovorna i smjela". On je pozvao da se u pronalaženju rješenja srpskog pitanja u Hrvatskoj uvaži to da izvan tzv. krajina živi 450 tisuća Srba dok ih je u krajinama 150 tisuća. On je podsjetio da se natpolovična većina Srba u Hrvatskoj na plebiscitu, između Jugoslavije i konfederacije, izjasnila za konfederaciju. "Ne bojimo se ni plebiscita Srba na kojem bi se oni izjašnjavali žele li ostati u Hrvatskoj, ali on se ne može provoditi samo u krajinama nego među svim Srbima u Hrvatskoj", istaknuo je Đukić. Izvijestivši rusko izaslanstvo o večerašnjim pregovorima sa Srbima iz Okučana, s kojih se upravo vratio, Slavko Degoricija je pozvao ruske goste da uspostave i izravne kontakte s njima kako bi se upoznali s njihovim stajalištima. On je istaknuo da je večeras usuglašen način provedbe dogovora iz Okučana od 18. veljače o normalizaciji života, što militantni predstavnici iz Knina i Banja Luke onemogućavaju. (Hina) mn 152200 MET apr 93