IZASLANSTVO RUSKOG PARLAMENTA S ODBOROM ZA VANJSKU POLITIKU

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Žarko Domljan primio je danas izaslanstvo Vrhovnog sovjeta Ruske Federacije na čelu s predsjednikom Odbora za međunarodne odnose i gospodarsku suradnju Evgenijem Ambarcumovim koji je prenio pozdrave predsjednika Parlamenta Ruslana Hasbulatova. Susretu su bili nazočni i članovi Odbora te predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Ljubomir Antić. U gotovo dvosatnom razgovoru razmijenjena su mišljenja o situaciji na području bivše Jugoslavije. Na pitanje vođe ruskog izaslanstva o mogućnosti zaustavljanja rata, dr. Domljan je kazao kako se na ovim prostorima nije vodio rat već je riječ o agresiji koja je trebala spriječiti osamostaljenje prvo Slovenije, zatim Hrvatske, a sada i BiH, a prestat će kada prestane agresija jedne države na druge. Potpredjsednik Odbora Božidar Petrač kazao je da im je poznato, ako su dobro informirani, da srpska politika od 1988. godine, a u kontinuitetu već 150 godina, nastoji stvoriti veliku Srbiju koja bi trebala uključiti teritorij BiH te dijelove Hrvatske, napominjući da se sada postavlja i pitanje Makedonije. "Srpska imperijalistička agresivna politika pokušava se identificirati s interesima srpskoga naroda i na vama je odgovornost da ne prihvatite tu iluziju o identifikaciji", istaknuo je Ivica Račan. On je osudio pokušaj propagandnog opravdanja za agresiju na Hrvatsku tezom o nedemokratskoj vlasti u Hrvatskoj, pozdravljajući pritom napore čelništva Hrvatske koje i dalje nastoji riješiti krizu mirnim putem. Ističući mogućnost utjecaja Rusije na razvoj situacije na ovom području, Račan je ukazao na značaj pomaganja snaga koja traže političko rješenje problema, te podupiranje međunarodnih napora "u zaustavljanju neravnopravnog rata u kojem su resursi na jednoj strani". Izrazio je nadu da će izaslanstvo tijekom posjeta "koji znakovito počinje u Hrvatskoj i završava u Srbiji" uspjeti sagledati istinu. Dr. Domljan je istaknuo da je srpsku agresiju osudio cijeli demokratski svijet, napominjući da politika nekih dijelova ruskog vodstva nije potpuno jasna prema onome prema čemu se čitav demokratski svijet jasno odredio. "Do nas dolaze informacije da Srbija dobija podršku Rusije, da ruske luke krše embargo, da Srbija kupuje u Rusiji eskadrile migova", kazao je. Definirajući ruske interese, član izaslanstva Nikolaj Pavlov kazao je kako je ona zainteresirana za stabilnost i mir na Balkanu. Vođa ruskog izaslanstva Ambarcumov istaknuo je kako drži opasnim prihvaćanje jednostranih sankcija protiv Srbije napominjući da bi možda neki drugi koraci bili bolji. Osvrčući se na neodobravanje sankcija, Antić je kazao da bi se možda, u slučaju neuvođenja sankcija, uspostavio mir baziran na srpskoj pobjedi koja znači etničko čišćenje i promjenu granica što ruši principe međunarodne politike. On je podsjetio da je rusinska manjina u Slavoniji među onima koji su podnijeli najteže posljedice agresije. Akademik Dalibor Brozović ukazao je na duhovnu agresiju koja je prethodila oružanoj, a koja se iskazivala kroz teritorijalne pretenzije službene srpske politike u kojima je granica velike Srbije postavljana gotovo do Zagreba te na povijesno prepoznatljivu ideologiju po kojoj je Srbija tamo gdje živi jedan Srbin. Upozorio je da odgovornost Rusije leži i u tome što je duhovno i kulturno pozvanija da razumije događaje na ovim prostorima. Pozivajući se "na genocid nad Srbima u Hrvatskoj u drugom svjetskom ratu", Viktor Šeinis ustvrdio je da to zamračuje odnose Srbije i Hrvatske. Članovi ruskog izaslanstva nisu se suglasili s terminom agresije, a Šeinis je ocijenio kako kvalificiranje Srbije kao agresora ne pomaže stvaranju povjerenja Srba koji žive izvan granica Hrvatske, te da se odgovornost za produljenje rata u BiH ne može prebaciti samo na Srbiju. On je pozvao sve strane da počnu razmišljati o vlastitoj odgovornosti. "Sporove rješavajte kasnije, a prije svega prestanite pucati", kazao je dodajući da se sankcije protiv Srbije trebaju ukinuti ili proširiti na sve uključene u sukob u BiH. Upitan o negativnim primjedbama u medijima na račun ruskog bataljuna UNPROFOR-a, dr. Domljan je kazao da se one ne odnose na sam bataljun, već na pukovnika Loginova koji se po prestanku službe u UN pojavio kao vojni savjetnik agresorske armije. "Naše rezerve prema UNPROFOR-u u cjelini odnose se na to da oni ne provode Vanceov plan već konzerviraju neprihvatljivo stanje i stoga Hrvaska traži promjenu njihova mandata", kazao je Domljan. Govoreći o Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, dr. Domljan je izrazio nadu u dobru suradnju ruskog i hrvatskog izaslanstva te dodao da rado više ne bi čuo optužbe na račun Hrvatske iz redova ruskog izaslanstva pri Vijeću Europe što se već u dva navrata dogodilo. Jakob grof Eltz Vukovarski, i sam svjedok stradanja u Hrvatskoj, istaknuo je da drugog cilja osim mira ne smije biti dodajući da rusko-srpsko prijateljstvo, o kojem se dosta govori, za njega predstavlja znak nade i pozvao ih da ga iskoriste za uvjeravanje Srba u njihove istinske interese. (Hina) žb 141402 MET apr 93