ZAŠTITNIM CIJENAMA POTAKNUTI SJETVU

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj je sjednici donijela odluke o zaštitnim cijenama suncokreta i soje, šećerne repe, kukuruza te duhana roda 1993. godine, kako bi, navodi se u obrazloženjima tih odluka, potaknula poljoprivredne proizvođače da povećaju površine zasijane tim kulturama. Zaštitna cijena za kilogram suncokreta odnosno soje, prema tim odlukama iznosi 550 hrvatskih dinara, za kilogram šećerne repe 63 dinara, za kilogram kukuruza 235 dinara, te za sirovi duhan u prosjeku 2.900 HRD po kilogramu. Prema Odluci o zaštitnim cijenama suncokreta i soje, cijena od 550 dinara po kilogramu vrijedi za suncokret koji sadrži 40 posto ulja, 11 posto vlage i tri posto nečistoće, te za soju koja sadrži 13 posto vlage i dva posto nečistoće. Za svaki postotak sadržaja ulja u suncokretu veći odnosno manji od 40 postotnog, zaštitna se cijena povećava, odnosno smanjuje za 13,75 dinara po kilogramu. Zaštitna cijena od 63 dinara po kilogramu šećerne repe vrijedi za šećernu repu očišćenu od stranih primjesa, zemlje i neispravno odrezanih glava, lišća i repića s digestijom od 15,5 posto, dok se za svaki postotak digestije veći ili manji od 15,5 posto, cijena povećava, odnosno smanjuje za 4,065 dinara po kilogramu. Odlukom o zaštitnoj cijeni kukuruza roda 1993. godine utvrđeno je da se cijena od 235 dinara po kilogramu, odnosi na zreo i zdrav kukuruz, bez znakova plijesni i bez stranog okusa i mirisa, upotrebljiv za ljudsku, odnosno stočnu hranu, nezaražen žitnim bolestima i štetnicima, s do dva posto defektnih zrna i drugih primjesa, do četiri posto lomljenih zrna i 14 posto vlage, dok će se za kukuruz s više od 14,5 posto vlage, zaštitna cijena smanjivati za troškove sušenja koji se utvrđuju ugovorom između proizvođača i kupca. Odlukama o zaštitnim cijenama suncokreta i soje, šećerne repe, kukuruza i sirovog duhana predviđena je i revalorizacija razina njihovih zaštitnih cijena, sukladno indeksu promjene vrijednosti hrvatskog dinara prema njemačkoj marki po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan plaćanja. Time bi se, navodi se u obrazloženjima tih odluka pokrili troškovi ulaganja u proizvodnju tih kultura, koji nisu uključeni u zaštitne cijene ovogodišnjeg roda. Hrvatska je Vlada donjela i Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o premijama za određene proizvode u poljoprivredi i regresu dijela kamata za prioritetne namjene u poljoprivredi, kojom se između ostalog utvrđuje da stope regresa dijela kamata ostanu iste u ratom zahvaćenim područjima određenim Uredbom o prostornom uređenju o ratom zahvaćenim područjima, dok se za ostala područja smanjuju stope regresa dijela kamata sa 50 na 30 posto, odnosno sa 30 na 15 posto. (Hina) ds 141520 MET apr 93