ZA PROLJETNU SJETVU POTREBNO 120 MILIJARDI HRVATSKIH DINARA

ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Programom proljetne sjetve u Hrvatskoj se predviđa zasijati 657.734 hektara obradivih površina, što je za 16.198 hektara ili 2,5 posto više u usporedbi sa zasijanim površinama u prošlogodišnjoj proljetnoj sjetvi. Za realizaciju plana ovogodišnje proljetne sjetve, prema procjenjenim troškovima po jedinici obradive površine, trebat će osigurati ukupno 120 milijardi hrvatskih dinara. Ovogodišnja proljetna sjetva, te načini njenog financiranja bile su teme današnje konferencije za novinstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Najveće površine, 385.650 hektara, predviđaju se zasijati kukuruzom, što je 2,3 posto više nego prošle godine. Planira se i povećanje sjetve jarih kultura za 43 posto, industrijskog bilja za više od pet posto, dok su sjetvene površine za krmno, povrtno i ostalo bilje manje u prosjeku za oko šest posto. Najveći problem proljetne sjetve je osiguranje financijskih sredstava za realizaciju plana sjetve, istaknuo je zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Antun Šeda. Naime, Projekcijom monetarne politike za 1993.godinu, a u okviru satabilizacijskog programa i naputaka Međunarodnoga monetranog fonda i Svjetske banke, predviđeno je napuštanje tzv. namjenskog refinanciranja sredstvima primarne emisije. Sada je na poslovnim bankama da svojim i dijelom dodatnim sredstvima iz opće kvote Narodne banke Hrvatske, kreditiraju pravne i fizičke osobe u poljoprivrednoj proizvodnji. Banke će razraditi način kreditiranja, a prije svega će to biti na temelju hipoteke, jamaca i sl., čulo se tom prigodom. Stoga je zatraženo od Sabora, što je na zadnjoj sjednici i usvojeno, da osigura garanciju poslovnim bankama za kreditiranje proljetne sjetve kako bi ih stimulirala za usmjeravanje sredstava za prioritetno kreditiranje proljetnih poljoprivrednih radova. Kako bi se osiguralo vraćanje kredita, potrebno je dogovoriti i zaštitne cijene sa deviznom klauzulom, rekao je Šeda. Po zaključcima saborskog Zastupničkog doma, Ministarstvo turizma i trgovine, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, treba do kraja ožujka predložiti Vladi utvrđivanje zaštitnih cijena za kukuruz, šećernu repu, soju, suncokret i duhan, s valutnom klauzulom. Jednim od zaključaka koje je usvojio Sabor, Direkcija za državne robne rezerve je zadužena da u realizaciji proljetne sjetve poljoprivrednim proizvođačima, po prijedlogu Ministarstva i u suradnji s bivšim općinama, stavi na raspolaganje 200 kilograma mineralnih gnojiva i 30 litara goriva po hektaru. Vrijednost bi bila utvrđena u njemačkim markama na dan ugovora, tako da bi vraćanje uslijedilo po završetku žetve u dinarskoj protuvrijednosti ili u kulturama. Državni proračun predviđa 190 milijardi hrvatskih dinara za regresiranje i premiranje poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednici imaju pravo na regres kamata u iznosu od 30 posto, a oni s ratom zahvaćenih područja 50 posto, istaknuli su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ujedno, dogovoreno je da Ministarstvo turizma i trgovine predloži Vladi uvođenje prelevmana na uvoz osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (šećer, pšenica, kukuruz, soja, suncokret, uljana repica, brašno, ulje). (Hina) ds 291211 MET mar 93