SASTANAK U HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI O PROLJETNOJ SJETVI

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Programom proljetne sjetve u Hrvatskoj predviđeno je zasijati ukupno 657.734 hektara, što je 2,5 posto više nego prošle godine. Od toga se na površinama poduzeća i zadruga planira zasijati 142.150, a na poljoprivrednim gospodarstvima 515.584 hektara. Najviše površina - 385.650 hektara zasijati će se kukurozom, a ukoliko bi se ostvario predviđeni plan može se očekivati proizvodnja od blizu 1,6 milijuna tona kukuruza što bi u potpunosti zadovoljilo potrebe Hrvatske. O problematici realizacije programa ovogodišnje proljetne sjetve te mogućnostima kreditiranja poljoprivredne proizvodnje raspravljalo se na današnjem sastanku Sektora za poljodjelstvo, vodoprivredu i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore. Skupu je bilo nazočno četrdesetak direktora poljoprivrednih poduzeća i kombinata, prehrambene industrije uz predstavnike Sabora, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, HGK, Narodne banke Hrvatske i poslovnih banaka. Upozoreno je na izrazite probleme koji pogađaju poljoprivredu, posebice nedostatka financijskih sredstva. Kako je istaknuto za realizaciju plana proljetne sjetve potrebno je osigurati oko 120 milijardi hrvatskih dinara. Prijedlog je Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da se kao prijelazno rješenje u ovoj godini zadrži namjenska kvota za poljoprivredu, ali uz smanjenje stopa reeskonta, čime bi se smanjila visina plasmana iz primarne emisije. Predstavljen je i model za trajno rješenje financiranja reprodukcije u poljoprivredi prema kojem bi se, u skladu s rješenjima u zemljama Europske zajednice, poljoprivreda financirala iz vlastitih izvora uz korištenje odgovarajuće zaštitne politike. Da bi se mogla provoditi adekvatna zaštitna politika potrebno je osnovati poseban proračun za poljoprivredu u okviru državnog proračuna, propisati minimalne i ciljne cijene, utvrditi carinsku zaštitu, kao i sustav obveznog otkupa po propisanim cijenama. Predstavnici agrara ukazali su na probleme s kojima je suočena poljoprivreda, posebice pomanjkanja vlastitih obrtnih sredstva i nelikvidnost, velika kamatna opterećenja, kao i velikih ratnih šteta osobito u Slavoniji. Također su upozorili na "nelojalnu konkurenciju" putem uvoza pojednih poljoprivrednih proizvoda, poglavito šećera. Predsjednik Odbora Sabora Republike Hrvatske za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Stjepan Sulimanac posebno je upozorio na probleme s kojima se suočavaju individualni poljoprivrednici, koji su temelj proizvodnje većine poljoprivrednih proizvoda ali koji sve više "gube dah" zbog oštre kreditne i kamatne politike. Predstavnik Narodne banke Hrvatske rekao je da će agrar u ovom tromjesečju moći računati na pozajmicu iz primarne emisije u visini od 30-35 milijardi HRD, a također je rečeno i da će republičke robne rezerve intervenirati ponudom umjetnih gnojiva i dizel-goriva što bi trebalo olakšati proljetnu sjetvu. Do donošenja dugoročnijih rješenja, nužno je na Vlada donese najadekvatnije mjere za poljoprivredu, naglašeno je na ovom skupu. (Hina) ds 191314 MET mar 93