26. SABOR USVOJIO PROGRAM GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE

ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Hrvatski sabor danas je završio svoje zadnje ovogodišnje dvodnevno zasjedanje usvajanjem gospodarskih dokumenata o razvoju, republičkog proračuna i pratećih dokumenata kako bi Hrvatska od 1. siječnja, u skladu s novim Ustavom, počela svoj novi- razvojni ciklus. Riječ je o dalekosežnim aktima koji trebaju osigurati otvorenu, tržišno orijentiranu i samostalnu gospodarsku aktivnost, sposobnu da se uključi u europska i svjetska kretanja. Nakon uvodnog izlaganja koje je zastupnicima Vijeća općina u ime Vlade Republike Hrvatske podnio ministar energetike, rudarstva i zanatstva dr. Božo Udovičić, održana je rasprava u kojoj je sudjelovalo petnaestak zastupnika, koji su velikom većinom podržali predloženi koncept programa gospodarske politike Republike Hrvatske u 1991. godini. Vijeće je također, na prijedlog Ivice Percana, zastupnika SDP-a, prihvatilo zaključak da se koncem prvog tromjesečja podnese izvještaj o provedbi programa. Istodobno, vijeće je jednoglasno usvojilo predloženi Program gospodarskog razvoja Hrvatske u 1991. godini. Uvodeći zatim zastupnike Vijeća općina u raspravu o prijedlogu proračuna Republike Hrvatske za 1991. godinu, pomoćnik ministra financija Joško Zavoreo je naglasio da je proračun rađen po konfederalnom konceptu, da se radi o vrlo štedljivom proračunu s kojim mnogi neće biti zadovoljni. Zavoreo je posebno naglasio desetpostotni pad javne potrošnje u slijedećoj godini u odnosu na ovu, te uvođenje poreznog postotka na dobit. Boris Zorić je u ime nekih zastupnika iz poljoprivrednih krajeva primijetio da je za premije u poljoprivredi namijenjeno nedovoljno sredstava, a Tomo Jandrašić je proračun proglasio preoptimističnim, posebno što predviđa pad društvene proizvodnje od samo 1,5 posto. Gordana Grbić je primijetila da nije politički mudra odluka da se ukine topli obrok nastavnicima osnovnih škola, kao i prijevoz za učenike, a zamjerila je i što nije odobreno 270 tisuća dinara za obnovu rodne kuće Nikole Tesle. Joško Zavoreo je odgovorio da se ta kuća obnavlja već devet godina i nikako da se obnovi, te da je država spremna platiti i više samo ako bi bila sigurna u dovršenje tih radova. Proračun za 1991. godinu je na koncu na Vijeću općina usvojen sa dva glasa protiv i jednim suzdržanim. Zastupnici Vijeća udruženog rada, nakon šire rasprave također su usvojili, bez značajnijih primjedbi program gospodarske politike Republike Hrvatske za slijedeću godinu. Pri tom je istaknut katastrofalan položaj gospodarstva u Hrvatskoj, te je s tim u vezi odano priznanje Vladi Republike Hrvatske na realnom programu koji, prema općem mišljenju, otvara perspektivu razvoja. Naravno, pri tome su zastupnici tražili i određene olakšice. Turistička je privreda tako tražila sredstva za pripremu turističke sezone, isto tako i poljoprivreda. Primijećeno je također da je sve više slučajeva stečaja društvenih poduzeća, pa je istaknuta potreba konzistentnog programa socijalnih mjera. Neki su prijedlozi zastupnika išli u pravcu traženja samostalne monetarne politike a bilo je riječi i o izdavanju vlastite valute. U nastavku sjednice zastupnici Vijeća udruženog rada prihvatili su bez veće rasprave prijedlog proračuna Republike Hrvatske prema kojem će ukupni prihod iznositi 59,5 milijardi dinara, a rashod 59,3 milijarde dinara. Podržan je amandman na član 11, kojim se traži iznimno dopuštenje radnicima javnih poduzeća u oblasti infrastrukture da mogu primati novčanu naknadu za topli obrok. Na Društveno-političkom vijeću zastupnicima je koncept gospodarske politike za 1991. godinu iznio ministar financija dr. Marijan Hanžeković, nakon čega se također razvila živa rasprava. Primjerice, Vladimir Veselica je gospodarski program ocijenio previše pesimističnim. On misli da je moguće negativne poticaje preokrenuti svojevrsnim hrvatskim "Hew Dealom", kojim bi počeo nov investicijski ciklus. On se također zauzeo za stvaranje samostalnog monetarnog poretka Hrvatske, ne izbjegavajući gospodarsku suradnju na razini Jugoslavije, a program Ante Markovića je ocijenio neprihvatljivim, jer je do sada nanio preko tri milijarde dolara gubitaka hrvatskoj privredi. V. Veselica također drži da uz privlačenje stranog kapitala Hrvatska može ostvariti visoki godišnji postotak rasta od jedanaest posto, što bi joj omogućilo da za petnaestak godina dosegne razvijene zapadne zemlje. Šime Đodan drži da je program Vlade izraz racionalnog izbora između zahtjeva hrvatskog suvereniteta i stvarnih odnosa snaga, koje zahtijevaju savezni zakoni i ograničenja. On je upozorio na posebno nepovoljan položaj Hrvatske u federaciji, ali i na obvezu da se on promijeni tako da postojeća konfrontacija izbjegne građanski rat. Prema njemu Hrvatska putem saveznog proračuna godišnje gubi sedam posto neto narodnog dohotka, a ona istodobno daje četrdeset posto ukupnog jugoslavenskog deviznog priliva, koga se polovica zatim gubi nerealnim tečajem dinara. Hrvatska ne bi trebala dati više od pet posto narodnog dohotka u saveznu blagajnu, jer ni članice EZ-a ne izdvajaju više od dva do tri posto. Nakon šire rasprave vijeće je također jednoglasno podržalo gospodarski program i zaključilo da Vlada za tri mjeseca podnese izvještaj o učinjenom. Također, zastupnici su usvojili i proračun Republike Hrvatske za 1991. godinu. Vijeće je prihvatilo i amandman zastupnika Vice Vukojevića, prema kojem iz proračuna valja izbaciti sredstva za nagrade članovima JAZU, a skinuta su i sredstva marksističkim katedrama na sveučilištima i katedrama ekonomike Jugoslavije. Usvojen je također i Zakon o provedbi proračuna Republike Hrvatske za 1991. godinu. (Hina - svršetak) 280000 MET dec 90