6. PREDAVANJE TALIJANSKOG MINISTRA INOZEMNIH POSLOVA DE MICHELISA

ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Poslije susreta s predsjedni- kom Republike, dr. Tuđmanom ministar za vanjske poslove Republike Italije održao je predavanje članovima Hrvatskog vijeća Europskog pokreta. U prepunoj velikoj dvorani Muze- ja "Mimara", prvi čovjek talijanske diplomacije i aktualni predsjednik Vijeća ministara vanjskih poslova zapadno- europske "dvanaestorice" iscrpno je govorio o nedavnom skupu KESS-a u Parizu, integracijskim procesima na kontinentu i izgledima da se u 21. stoljeće uđe u znaku integriranog tržišta i jedinstvenog ljudskopravnog prostora, a bez političkih sukoba i rata. Ocjenjujući devedesete kao ključne godine recentne povijesti Europe, De Michelis je ustvrdio da je dosegnut konsenzus o mirnoj suradnji na svim područjima radi optimalnoga korištenja prirodnih i ljudskih izvora. Podsjetivši na zbivanja u Zapadnoj Europi u zadnjih 40 godina - izrekavši pritom ocjenu da su vodeće zemlje tog dijela kontinenta izabrale jedini mogući put trajne eliminacije rata - i osvrnuvši se na ono što je istodobno proživljavala Istočna Europa, talijanski ministar je rekao da su tokom prošle godine "dvije Europe" stupile na prag integracijskoga procesa u sklopu kojega zapadnoeuropske zemlje, već "pokrivene" supranacionalnim ustanovama, trebaju prihvatiti zemlje bivše "socijalističke zajednice" i omogućiti im pristup gospodarskim, kulturnim, socijalnim i političkim asocijaci- jama. "Proces europskoga zbližavanja neće biti jednostavan ni brz", istaknuo je De Michelis, "jer, osim o pozitivnim stranama tog povijesnog izazova, moramo biti svjesni i rizika... činjenice da nema 'prečica' niti putova izvan onih pod kišobranom KESS-a, te posebice rizika što ih sadrže dezintegracijski procesi na europskomu Istoku." Ponovivši svoju poznatu "tezu" o strategiji koncentričnih krugova, odnosno postupnoga širenja ujedinjene Europe od prvobitne bruxellske"šestorice" na "dvanaestoricu", pa na "dvadesetčetvoricu" u Strassbourgu i dalje prema integraciji svih država na kontinentu - uz institucionalizaciju odnosa sa SAD, Kanadom i SSSR, kao osobitim partnerima "Sjedinjenih Europskih Država" - De Michelis je snaženje demokracije označio središnjim medi- jem tog procesa. U vezi s problemom dezintegracije nekih istočnoeuropskih država, ponajprije Jugoslavije i SSSR, talijanski ministar je ponovio svoja poznata gledišta o potrebi očuvanja tih državnih zajednica uz njihovo postupno preuređenje (uvođenjem slobodnoga tržišta, višestranačke parlamentarne demokracije i ljudskih prava). Osvrnuvši se na talijansko- -jugoslavenske odnose, on je ustvrdio kako njegova zemlja - respektirajući Jugoslaviju kao susjednu zemlju i značajnog činioca u srednjeeuropsko-sredozemnom geopolitičkom krajoliku - želi pomoći rješavanju naših unutarnjih teškoća kako ne bismo omeli integracijske procese na kontinentu i ugrozili vlastito mjesto u njima. U tom sklopu, De Michelis je i za ustavni "redesign" Jugoslavije - onako kako se mi dogovorimo ... Razrađujući to pitanje, on je ustvrdio kako zaštita identiteta nacija nije nespojiva s njihovim uključenjem u Europu, te da su regionalna zbližavanja - poput suradnje u tzv. Peterokutu - valjan način istodobnog produbljivanja suradnje i obrane samo- svojnosti. "Ne prikloni li se Istočna Europa takvom uključivanju u europske procese, odnosno zaprijeti li im pratećim efektima dezintegracije, Zapad će se braniti zatvaranjem... a to sada, a ni ubuduće, nikome ne bi bilo od koristi", zaključio je Gianni De Michelis. (Hina - svršetak) 020000 MET dec 90