DE CUELLAROV IZVJEŠTAJ O JUGOSLAVENSKOJ KRIZI

NEW YORK, 13. prosinca (Hina) - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Perez de Cuellar podnio je u četvrtak izvještaj Vijeću sigurosti u kojem iznosi svoje procjene jugoslavenske krize i predlaže smjernice budućih poteza svjetske organizacije. Riječ je o dokumentu koji se najvećim dijelom naslanja na ocjene De Cuellarova specijalnog izaslanika Cyrusa Vancea, koji se prije nekoliko dana vratio s prostora bivše Jugoslavije. Dva su osnovna naglaska u izvještaju Pereza de Cuellara: prvo, još uvijek se nisu stekli svi uvjeti za odlazak mirovnih snaga UN na prostor Jugoslavije i drugo, priznanje novih država na tom prostoru mora biti rezultat svekolikog mirovnog procesa, dok bi svaki jednostran i selektivan čin samo usijao ionako zapaljive prilike na Balkanu. "Uvjeti za postavljanje mirovnih snaga u Jugoslaviji još ne postoje", naglašava se u prvoj rečenici zaključaka obimnog (21 stranica) dokumenta što ga je potpisao Perez de Cuellar. Razlog tome je nepoštivanje Ženevskog sporazuma o prekidu vatre. Upozorava se da obje strane krše primirje, ali da su "povrede prekida vatre mnogo brojnije i oštrije na strani JNA". Kao znakovit primjer navodi se bezobzirno uništavanje Dubrovnika i Osijeka, a ti se napadi ocjenjuju kao "duboko šokirajući", "sramotni", i "bez ikakva opravdanja." Pozitivno se ocjenjuje deblokada vojarni i povlačenje armijskih snaga s tla Hrvatske. Izvještaj upozorava da se "situacija u Jugoslaviji i dalje pogoršava", poglavito "u humanitarnoj oblasti." Naglašava se da je "međunarodna zajednica...spremna pomoći jugoslavenskim narodima", pa se izražava nada da će "jugoslavenske političke i vojne vlasti iskoristiti tu priliku." Procjene čelnog čovjeka UN govore da će "narodi i republike u Jugoslaviji još dugo vremena osjećati teške posljedice sukoba, čak i ako neprijateljstva brzo prestanu." Pritom se podsjeća na uništeno gospodarstvo i prekinute trgovinske odnose. Naglašeno mjesto u izvještaju dobilo je pitanje priznanja novih državnopravnih realnosti na prostoru bivše Jugoslvije. Perez de Cuellar u potpunosti podržava zaključke rimskog ministarskog skupa (od 8. studenoga) Europske zajednice, a poglavito tvrdnju da "priznanje neovisnosti onih republika koje to žele može biti ostvareno samo u okviru cjelovitog rješenja" jugoslavenske krize. Izvještaj odlučno podržava načelo da se "vanjske i unutarnje granice ne smiju nasilno mijenjati" i upozorava da kršenje tog načela može rezultirati opasnim posljedicama "ne samo za republike u Jugoslaviji, već i za sve narode, kao i za očuvanje mira i sigurnosti na širem prostoru." Ali, Perez de Cuellar ne podržava trenutno prizanje neovisnosti Hrvatske i Slovenije. Mišljenje glavnog tajnika UN o priznanju novih država u Srednjoj Europi, jasno je izraženo u pismu nizozemskom ministru vanjskih poslova Hansu van den Broeku (koje je priloženo izvještaju Vijeća sigurnosti). U tom pismu, koje je sada uvršteno u dokumente svjetske organizacije, Perez de Cuellar tvrdi da ga je Cyrus Vance upozorio kako bi "prijevremeno priznanje neovisnosti nekih jugoslavenskih republika i učinak toga poteza" bili "potencijalna vremenska bomba." Stoga Perez de Cuellar naglašava: "Ja ni na koji način ne dovodim u pitanje načelo samoodređenja, koje je ugrađeno u Povelju UN. Ipak, duboko sam zabrinut da bi rano, selektivno priznanje moglo produbiti sadašnji sukob i dodati novu vatru na eksplozivnu situaciju, poglavito u Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Uistinu, opasne posljedice mogu zahvatiti cijeli prostor Balkana. Stoga vjerujem da treba izbjeći preuranjene akcije." Iako De Cuellar smatra da "plavi šljemovi" do daljnjega moraju ostati izvan prostora bivše Jugoslavije, jedan od priloga njegova izvještaja je i radni nacrt rasporeda mirovnih snaga UN u Hrvatskoj. Riječ je o deset pješadijskih bataljona (približne snage 8.000 vojnika), stotinu vojnih promatrača, 500 policijskih promatrača i pomoćnom civilnom osoblju - ukupan broj doseže 10.000 ljudi. Te snage bile bi smještene u Hrvatskoj, na "područjima pod zaštitom Ujedinjenih naroda" (UNPA - United Nations Protected Areas). Ti prostori bili bi demilitarizirani ("sve naoružane snage bile bi povučene ili razoružane"), a zadaća mirovnih snaga bila bi "osigurati da ti prostori ostanu demilitarizirani i zaštititi sve osobe koje na njima žive od straha ili oružanog napada." U "radnom nacrtu" za odlazak "plavih šljemova" u Hrvatsku poimenice se navode općine koje bi činile "područje pod zaštitom UN." To su: Beli Manastir, prostor istočno od Osijeka, Vukovar, istočni dio općine Vinkovci, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, zapadni dijelovi Nove Gradiške, istočni dio općine Novska, Kostajnica, Petrinja, Dvor na Uni, Glina, Vrgin Most, Vojnić, Slunj, Titova Korenica, Donji Lapac, Gračac, Obrovac, Benkovac i Knin. Izričito se naglašava da odabir tih prostora "ne prejudicira ishod političkih pregovora u cilju cjelovitog rješenja jugoslavenske krize." Da bi "plavi šljemovi" krenuli u Hrvatsku potrebno je da se dosljedno poštuju sve odredbe Ženevskog sporazuma o prekidu vatre. Cyrus Vance naznačuje da je spreman vratiti se na prostor bivši Jugoslavije kako bi pomogao da se steknu svi uvjeti za dolazak mirovnih snaga. U izvještaju Pereze de Cuellara naglašava se da nije potrebno potpisivati nove sporazume o prekidu vatre, već je dovoljno provesti u djelo ženevski dokument. Očekuje se da će Vijeće sigurnosti do kraja tjedna raspraviti o izvještaju glavnog tajnika, no otvoreno je pitanje hoće li to biti kroz neformalne konzultacije, ili će se sazvati službena sjednica. (Hina) fp 132328 MET dec 91