ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Arbitražna komisija Mirovne konferencije o
Jugoslaviji objavila je jučer svoje mišljenje ("Opinion No. 1.") u svezi s
pravnim pitanjima statusa SFRJ, što ih je komisiji proslijedio
predsjedavajući Mirovne konferencije, lord Carrington. Komisija je
raspolagala i pismenim podnescima svih republika i saveznih vlasti.
Mišljenje Arbitražne komisije (neslužbeni prijevod s engleskog)
objavljujemo u cijelosti.
"Predsjednik Arbitražne komisije je primio slijedeće pismo od lorda
Carringtona, predsjedavajućeg Konferencije o Jugoslaviji, na dan 20.
studenog 1991. godine:
"Našli smo se pred glavnim pravnim pitanjem.
Srbija drži da su one Republike koje su se proglasile ili se namjeravaju
proglasiti nezavisnim i suverenim izvršile otcjepljenje ili ga namjeravaju
izvršiti od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koja bi inače
nastavila postojati.
Nasuprot tome ostale republike smatraju da nije u pitanju otcjepljenje,
već se radi o dezintegraciji ili raspadu SFRJ kao posljedici zajedničke
volje nekoliko republika. One drže da šest republika treba smatrati
jednakim pravnim nasljednicama SFRJ, bez da se bilo koja od njih ili grupa
republika sebe može smatrati njenim jedinim nasljednikom.
Želio bih da Arbitražna komisija razmotri ovaj problem kako bi mogla
formulirati mišljenje ili preporuku koju smatra korisnom."
Arbitražna komisija je proučila memorandume i dokumente primljene od
strane republika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore,
Slovenije, Srbije i Predsjednika kolegijalnog Predsjedništva SFRJ.
1) Komisija smatra:
a) Odgovor na ovo pitanje bi se trebao zasnivati na principima
međunarodnog javnog prava pomoću kojeg se definiraju uvjeti na kojima
entiteti konstituiraju državu; u ovom slučaju postojanje ili nestanak
države je pitanje činjenica, a učinci priznanja od strane drugih država su
deklaratorne prirode.
b) Država se uobičajeno definira kao zajednica koja sadržava teritorij i
populaciju pod organiziranom političkom vlašću; takvu državu karakterizira
suverenitet.
c) U svrhu primjene ovih kriterija, oblik unutrašnje političke
organizacije i ustavne odredbe su puke činjenice, premda ih je neophodno
uzeti u razmatranje kako bi se odredilo učinkovitost vlasti nad populacijom
i teritorijem.
d) U slučaju federalne države, koja obuhvaća zajednice što posjeduju
određen stupanj autonomije, i k tome, sudjeluju u vršenju političke vlasti
unutar okvira institucija uobičajenih za federaciju, postojanje države
predmnijeva da federalni organi predstavljaju komponente federacije i imaju
efektivnu vlast.
e) Ovo, u skladu sa prihvaćenom definicijom u međunarodnom pravu, znači da
izraz "naslijeđivanje države" predstavlja zamjenu jedne države drugom u
odgovornostima za teritorij u međunarodnim odnosima. To se pojavljuje
uvijek kada postoji promjena teritorija države. Fenomen nasljeđivanja
države je reguliran principima međunarodnog prava, kojim je bila
inspirirana Bečka konvencija 23. kolovoza 1978. godine i 8. travnja
1983. godine. U skladu s ovim načelima ishod nasljeđivanja bi bio
pravičan i država bi se smatrala slobodnom da ugovorom utvrdi rokove i
uvjete. K tome neporecive norme općeg međunarodnog prava, a posebno,
poštivanje osnovnih prava pojedinca i prava naroda i manjina, obvezujući su
za sve strane u naslijeđivanju.
2) Arbitražna komisija je konstatirala :
a) Uprkos tome što je SFRJ dosad zadržala svoj međunarodni subjektivitet
pogotovo u međunarodnim organizacijama, republike su izrazile želju za
nezavisnošću;
- U Sloveniji, referendumom u prosincu 1990, nakon kojeg je uslijedila
Deklaracija o nezavisnosti 25. lipnja 1991, koja je bila suspendirana na
tri mjeseca i potvrđena 8. listopada 1991. godine.
- U Hrvatskoj, referendumom održanom u svibnju 1991. godine, nakon kojeg
je uslijedila Deklaracija o nezavisnosti 25. lipnja 1991, koja je bila
suspendirana na tri mjeseca i potvrđena 8. listopada 1991. godine.
- U Makedoniji, prema referendumu održanom u rujnu l991. godine u prilog
nezavisne i suverene Makedonije unutar asocijacije Jugoslavenskih država.
- U Bosni i Hercegovini, prema rezoluciji o suverenosti prihvaćenoj od
strane parlamenta 14. listopada 1991. godine čiju valjanost osporava
Srpska zajednica u Bosni i Hercegovini.
b) Sastav i djelovanje bitnih organa federacije, bilo to federalno
predsjedništvo, Savezno izvršno vijeće, Vijeće republika i pokrajina,
Savezno vijeće, Ustavni sud ili federalna armija više ne zadovoljavaju
kriterije sudjelovanja i predstavljanja sadržanih u biti federalne države.
c) Pribjegavanje sili dovelo je do oružanog sukoba među različitim
djelovima federacije, što je tijekom nekoliko mjeseci izazvalo smrt tisuća
ljudi i velika razaranja. Federalne i republičke vlasti pokazale su se
nemoćnima da sprovedu uzastopne sporazume o prekidu vatre koji su
sklopljeni pod okriljem Europske zajednice ili Organizacije Ujedinjenih
naroda.
Stoga je mišljenje Arbitražne komisije slijedeće:
- Socijalistička federativna republika Jugoslavija je u procesu
dezintegracije;
- Na republikama je da razriješe probleme u nasljeđivanju države koji se u
tom procesu mogu pojaviti, pridržavajući se načela i pravila međunarodnog
prava, posebice u pogledu poštivanje ljudskih prava, prava naroda i
manjina;
- One republike koje to žele mogu formirati novu asocijaciju u kojoj bi
postojale demokratske institucije po njihovu izboru."
(Hina) fp
082250 MET dec 91
NBA: Pobjede Denvera i New Orleansa
Obavijest korisnicima: Otkazana konferencija za novinare Josipa Dabre
Milić: Premijer Plenković će danas razriješiti Dabru
Prekid vatre daje nadu stanovnicima Gaze
HUP: Na pomolu nova energetska kriza?
Hrvatska obilježava Dan mimoza i Europski tjedan prevencije raka vrata maternice
Vrgoč: Riječko kazalište trebalo bi biti pokretač projekata na Mediteranu
HAK: Zbog olujnog vjetra autocesta A6 otvorena samo za osobna vozila
DHMZ: Pretežno oblačno
NHL: Rezultati