POČELA RASPRAVA O USTAVNOM ZAKONU O PRAVIMA I SLOBODAMA ČOVJEKA I O PRAVIMA ETNIČKIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA

ČOVJEKA I O PRAVIMA ETNIČKIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Nakon što je prihvatio dnevni red, Sabor Republike Hrvatske na skupnoj sjednici Vijeća općina, Vijeća udruženog rada i Društveno-političkog vijeća nastavio je rad raspravom o Prijedlogu ustavnog zakona o pravima i slobodama čovjeka i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj. Osim o prijedlogu toga zakona zastupnici će na skupnoj sjednici raspravljati i o prijedlogu izmjena i dopuna proračuna Republike Hrvatske za 1991. godinu, prijedlogu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama zakona o izvršenju proračuna za 1991., prijedlogu za donošenje zakona o privremenom korištenju stanova, prijedlogu zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prijedlogu za donošenje zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje te o prijedlogu za donošenje zakona o Matici hrvatskih obrtnika. Otvarajući raspravu o prijedlogu ustavnog zakona o pravima i slobodama čovjeka i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan istaknuo je da je predlagač zakona Vlada Republike Hrvatske te da su zastupnici prihvatili da ovaj zakon donesu po hitnom postupku. Domljan je naglasio da se tog zakon temelji u Ustavu Republike Hrvatske te da je sadržaj dijelom određen "ugovornim odredbama za (buduću) konvenciju", odnosno haaškim dokumentima. Nijedna odredba toga zakona nije protivna Ustavu Republike Hrvatske, nego znači njegovu razradbu, istaknuo je Domljan, dodavši kako je zakonom koji razrađuje haaške dokumente predviđen poseban status za neke općine, čime im se daje mogućnost da izraze svoje nacionalne posebnosti, ali su i obvezne poštovati pravo svih drugih nacionalnih zajednica i etničkih manjina. Ustvrdivši da su odredbe zakona na razini drugih demokratskih zemalja, Domljan je rekao da su one i uvjet za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. "Odredbe o područjima s posebnim statutom primjenjivat će se tek kad u Hrvatskoj nastane trajan mir, i to na prostorima u granicama Hrvatske po Ustavu iz godine 1974., a drugi je uvjet provođenje slobodnih demokratskih izbora u općinama za koje se predviđa poseban statut", zaključio je predsjednik Sabora. "Ustavni zakon o kojem danas raspravljamo potrebno je sagledavati u kontinuitetu povijesnih odluka koje ovaj Sabor donosi otkako je konstituiran na prvim slobodnim višestranačkim izborima", istaknuo je u uvodnom izlaganju potpredsjednik Vlade Zdravko Tomac. On je dodao da se u ostvarenju povijesnog cilja - uspostavljanja suverene, slobodne i demokratske Hrvatske - Sabor suočio s "naoružanom soldateskom i velikosrpskom imperijalističkom politikom, koja ne samo da je pokušala onemogućiti te odluke, već je i povela rat za uništenje hrvatskog naroda i hrvatske države". Ističući da je potrebno cijelom svijetu pokazati da "smo se borili za slobodu i demokraciju, za ravnopravnost svih i za budućnost Hrvatske kao demokratske europske države", Tomac je ocijenio da je donošenje ovog ustavnog zakona "zadnja kocka mozaika buduće Hrvatske kao samostalne, suverene, demokratske europske države". Govoreći o nekim bitnim političkim pitanjima vezanima uz taj zakon, Tomac je rekao da on "nije nikakav ustupak bilo kome, nije davanje nikakvih posebnih prava, a još manje kapitulacija", već da je utvrđivanje demokratskih i nacionalnih prava na razini razvijenih europskih zemalja. Hrvatska ovim zakonom prihvaća sve međunarodne konvencije o pravima i slobodama čovjeka i pravima etničkih naroda i narodnih zajednica i manjina, kazao je Tomac, dodajući kako su te konvencije "prilagođene našoj situaciji". "Ovim zakonom Hrvatska, koja postaje član međunarodne zajednice kao suverena država, prihvaća i pravila da ostvarenje nacionalnih prava i zaštita manjina nije više samo unutrašnja stvar pojedine države, nego i zajednička stvar međunarodne zajednice", rekao je Tomac, dodavši kako prihvaćanje međunarodne kontrole i arbitraže u ostvarivanju prava iz ovog zakona nije nikakvo ograničavanje suvereniteta Hrvatske, nego prihvaćanje pravila koja danas vrijede u demokratskom svijetu. Tomac je ocijenio da zakon neće bitno utjecati na rat niti je on uvjet da bi rat prestao, jer njega neće prihvatiti ni Milošević, ni Babić, ni Hadžić. "Zato je ovaj zakon pisan samo za one građane koji prihvaćaju suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet Hrvatske kao samostalne države u njezinim granicama na osnovi Ustava iz 1974.", rekao je Tomac. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina sastoji se od dva djela, istaknuo je Tomac - prvog, koji preuzima obveze iz Ustava Republike Hrvatske i na najvišoj razini precizira ljudska prava i prava nacionalnih i etničkih manjina; drugog, koji karakteriziraju obveze preuzete iz haaških dokumenata, napose dio o posebnom statusu nekih općina. Tomac je podsjetio da će se zakon primjenjivati tek nakon uspostave mira i pravnog poretka na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske. Tomac je nadalje rekao da će "Vlada kao izvršni organ vlasti" uz pomoć tog zakona "imati kontrolu nad funkcioniranjem onoga dijela državne vlasti koji provodi republičke zakone, Ustav i propise." U lokalnoj samoupravi zakon ima tri bitne karakteristike, nije se išlo dalje od onoga što postoji u Europi, a uzor je nađen u Južnom Tirolu, pojasnio je Tomac. Druga je karakteristika da lokalna samouprava ne znači stvaranje nikakve paralelne vlasti ili države u državi jer je propisana obveza da Republika Hrvatska funkcionira kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, istaknuo je Tomac i dodao da dio zakona nije pisan samo za Srbe, nego za sve općine gdje je neka etnička manjina u većini. "Poseban status općinama utvrđivat će se na osnovi popisa stanovništva iz 1981. pa je jasno da će poseban status imati 11 općina gdje su pripadnici srpske nacionalnosti u većini", kazao je Tomac. U obrazloženju ustavnog zakona navedeno je da su to sljedeće općine: Dvor, Glina, Hrvatska Kostajnica, Vojnić, Vrginmost, Benkovac, Donji Lapac, Gračac, Knin, Obrovac i Titova Korenica. Nakon uvodnog izlaganja potpredsjednika Vlade Zdravka Tomca skupna sjednica Sabora Republike Hrvatske nastavljena je raspravom o prijedlogu ustavnog zakona, u kojoj je do stanke sudjelovalo 15-ak zastupnika. (Hina) zg 041209 MET dec 91