SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Danci i Rusi zajedno slave Naslov: 250-godišnjica ruskog Kolumba Podnaslov: Kolumbo je otkrio Ameriku s atlantske strane, a Bering s Istoka Piše: Christopher FOLLETT, Reuter HORSENS (Danska) - Danci i Rusi slave 250. godišnjicu putovanja danskog moreplovca Vitusa Beringa, čovjeka za kojeg vjeruju da stoji rame uz rame Kristoforu Kolumbu u otvaranju granica svijeta. Godine 1741, dok je rukovodio istraživačkim putovanjem mornarice ruskog cara, Bering je otkrio tjesnace koji odvajaju Sibir od Aljaske. Oni sada nose njegovo ime. Njegovo otkriće Aljaske ubrzalo je val ruske kolonijalne ekspanzije u Sjevernoj Americi. "U Sovjetskom Savezu, Bering je još uvijek poznat pod imenom 'ruskog Kolumba'" kaže povjesničar Ole Schioerring, rukovodilac mjesnog muzeja u Horsensu, rodnom mjestu istraživača. Bering, rođen 1681. pretrpio je brodolom i umro na povratku sa svog pionirskog putovanja. Zanimanje za istraživača pokrenulo se u kolovozu kada su danski i sovjetski arheolozi pronašli njegove davno izgubljene ostatke na obali vjetrovitog otoka Bering, pored poluotoka Kamčatka u istočnom Sibiru. Schioerring kaže: "Bering nije samo otkrio da je rusko kopno odijeljeno od američkog prolazom od 100 km, već je prvi istražio i obalu Aljaske. "Kolumbo je Ameriku otkrio s Atlantika, a Bering je prvi istraživač koji je taj kontinent otkrio s Istoka, utemeljivši prvo naselje bijelaca na Aljaski - izvornu rusku Ameriku". Međunaslov: Kupoprodajni ugovor cara Aleksandra II i SAD Potom je 1867. godine car Aleksandar II. prodao Aljasku Sjedinjenim Državama za 7,2 milijuna dolara. Taj je posao spasio dvije svjetske velesile 20. stoljeća od neugodnosti koje stvara zajednička kopnena granica. "Bering je bolovao od gangrene", kaže Schioerring. "Umro je 8. prosinca 1741. na dalekom otoku koji sada nosi njegovo ime nakon što se brod nasukao po povratku s Aljaske." Schioerring, koji je sudjelovao u istraživanjima, kaže kako veličina kostura odgovara pretpostavci o Beringovoj visini. "Iskopali smo i pet drugih članova ekspedicije zakopanih u obližnjim jamama... zabilježeno je da su i oni ondje pokopani, ali jedino Bering u drvenome lijesu", kaže on. Na tom otoku nema drveća. "Njegov lijes sagrađen je od ostataka broda i naplavljenog drveta, a tijelo umotano u platno jedara", kaže Schioerring. Posmrtni ostaci sada su u Moskvi i sovjetski patolozi rekonstruiraju njegovo lice prema lubanji i sačuvanim ostacima tkiva. Ostatke namjeravaju sljedećeg kolovoza ponovno zakopati na Beringovu otoku. Međunaslov: Junak Danske proslavio Rusiju Bering je pristupio Ruskoj carskoj mornarici kada je imao 22 godine, kao mladić u potrazi za pustolovinama. "Sovjeti smatraju Beringovo putovanje i otkrića velikim djelima iz svoje povijesti, djelima koja su ustoličila Rusiju na mjestu velike azijske sile i koja su joj donijela ogromnu materijalnu korist i veliki utjecaj", kaže Schioerring. Iako je Bering služio stranom monarhu, valja ga smatrati jednim od većih danskih junaka, dodaje Schioerring. Beringova prva ekspedicija bila je jedna od najduljih i najnapornijih u cijeloj povijesti. U njoj je sudjelovalo 400 ljudi, a trajala je od 1725. do 1730. godine. U karte je ubilježio obalu sjevernog Sibira, od Kamčatke do 67. stupnja sjeverne geografske širine, no nije ustanovio gdje se spajaju Azija i Amerika. Tijekom sljedeće ekspedicije, srpnja 1741., pronašao je Aljasku. No teški uvjeti na brodu uzeli su svoj danak. Bering i još 31 od 78 članova posade, umrli su. Muzej u Horsensu velikom izložbom se obilježava obljetnica Beringove smrti. Prvi put će na Zapadu biti izloženi neki dokumenti iz sovjetskih vojnih arhiva, a s njima i mnogi dokumenti o Beringovim istraživačkim ekspedicijama. Kao gosti iz SSSR na svečanostima će biti i jedan otac sa sinom: oni su šesta i sedma generacija Beringovih potomaka. Premijera sovjetsko-dansko-američkog filma o životu velikog moreplovca vrijednog 10 milijuna dolara, planirana je za 1993. godinu, kada se slavi i 500. obljetnica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Danske i Rusije. (Hina) 071646 MET dec 91