HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Rasprava Generalne skupštine UN Naslov: Rasprava oko načela nemiješanja u unutarnje stvari zemlje Podnaslov: Humanitarna pomoć u slučaju prirodne katastrofe - da, a u slučaju građanskog rata...? Piše: Bruno FRANCESCHI, AFP NEW YORK (UN) - Rasprava u okviru Generalne skupštine Ujedinjenih naroda protekla je ovoga tjedna oko teme bolje koordinacije humanitarne akcije te na vidjelo iznijela strahovanja brojnih zemalja trećeg svijeta, koje smatraju kako je "nagriženo" načelo nemiješanja strane države u unutarnje stvari neke zemlje. Nakon dva dana razgovora po isteku kojih nije usvojen nikakav zaključak, jedan je komitet prionuo na posao te će pokušati pripremiti projekt rezolucije i podnijeti ga skupštini do kraja ove godine. Pozivajući se na izvješće generalnog sekretara organizacije Javiera Pereza de Cuellara rasprava je tekla oko tri ideje: imenovanje koordinatora za sveukupnu humanitarnu pomoć UN koji bi radio uz generalnog sekretara, konstituiranje fonda za krizne slučajeve od minimalno 50 milijuna dolara i uvođenje odgovarajućeg "kriznog komiteta" koji bi usklađivao rad svih posebnih agencija UN a kojemu bi se prije svega pridružio Međunarodni komitet Crvenog križa. Ideje koje u ime dvanaest zemalja EZ zastupa Nizozemska, zatim SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland, naišle su na umjeren odjek kod zemalja trećeg svijeta i nesvrstanih, ali također i Kine, Meksika i Japana. Ako već nitko ne osporava načelo bolje koordinacije humanitarne pomoći UN u slučaju kada se radi o žrtvama prirodne katastrofe, to se načelo očito sukobljava s drugim načelom, onim o nemiješanju u unutarnje stvari neke zemlje, u slučaju potrebe humanitarne intervencije u korist naroda žrtava katastrofa koje izaziva Čovjek - kao što su građanski ratovi. Tako, zapitao je šef indijske delegacije Vishvjit Sing, "tko će odlučiti o ozbiljnosti situacije, sama zemlja koja se su njoj našla, ili netko izvana? Tko će odlučiti što je najbolje učiniti da bi se problem riješio, ta zemlja ili vanjske agencije? Ništa se ne može učiniti, rekao je on, bez volje država koje su u igri, a to načelo niti jedna zemlja nije htjela dovoditi u pitanje, iako diplomati pojedinih među njima nisu skrivali, privatno, potrebu da se u sasvim određenim okolnostima taj princip zanemari. Tako, kažu oni, jesu li si pobjednici Iraka uzeli neke slobode na načelu nemiješanja, koje brani Povelja UN, kako bi pomogli kurdskom narodu? Francuski državni sekretar za humanitarne akcije Bernard Kouchner, koji je često u prošlosti branio ideju o "pravu na humanitarno miješanje", ublažio je svoje riječi tijekom rasprave naglasivši kako "humanitarna akcija poštuje suverenost i nadležnost države" te kako takva akcija mora biti neutralna da bi bila djelotvorna. Istaknuo je pritom da ta akcija mora brzo uslijediti. Što se pak tiče imenovanja koordinatora za takve akcije, nekoliko zemalja među kojima Kina, Japan i Maroko - dvije zadnje ulaze u siječnju u Vijeće sigurnosti kao nestalni članovi - izrazile su ozbiljne rezerve prema funkciji čiji dometi, kako im se čini, neće povećati djelotvornost postojećih sustava. Pritom se Gana, u ime "grupe 77" pokazala opreznom, istakavši zanimanje svoje grupe za funkciju koju, međutim, treba "vrlo temeljito" razmotriti. Nasuprot tome, svi sudionici izrazili su zadovoljstvo idejom o osnutku kriznog fonda, ali, poput američkog predstavnika, inzistirali su na tome da prilozi zemalja u taj fond budu dobrovoljni. Konačno, predstavnik Međunarodnog komiteta Crvenog križa Jean-Pierre Fallet, čija je organizacija posebno uvježbana u akcijama pružanja humanitarne pomoći zemljama u ratu, istaknuo je kako "humanitarna pomoć svakako pomaže, ali ne može nikada zamijeniti pregovore i dijalog koji se mora voditi na političkoj, vojnoj i gospodarskoj razini". (Hina) fs 091517 MET nov 91