IZBOR IZ STRANOG TISKA TE EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 2. studenoga (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - Rat u Hrvatskoj, kako konstatira njemački radio, pogađa na neki način i Mađarsku. Ne radi se tu samo o teškoćama u prihvaćanju hrvatskih izbjeglica nego i o zabrinutosti Budimpešte glede sve težeg položaja mađarske nacionalne manjine u Vojvodini. Radio kaže da je "za mnoge Mađare neshvatljivo da Budimpešta ne odgovara istom žestinom na klevete i mržnju beogradskih masovnih medija". Prema mišljenju komentatora njemačkog radija, treba pozdraviti činjenicu da mađarska diplomacija odgovara na sve provokacije trezveno i suzdržano kako bi se izbjeglo upletanje u srpsko-hrvatski sukob. "Budimpešta se mora...suzdržati jer u Vojvodini, koja je pod srbijanskom dominacijom, kao i u Hrvatskoj živi više od pola milijuna Mađara", zaključuje Deutsche Welle; BRITANSKI RADIO - BBC - Izvjestitelj BBC-a javlja o stanju u Vukovaru. i kako kaže, premda savezna vojska govori o velikoj pobjedi, trijumfu i oslobađanju Vukovara, ruševine tog grada svjedoče samo o mržnji. "Na ulicama Vukovara sreću se na desetine naoružanih ljudi u uniformama koji nisu pripadnici savezne vojske. Prema nekim procjenama, postoji tridesetak dobrovoljačkih srpskih grupa koje se bore na strani savezne vojske. To postavlja jednostavno pitanje - za čije ciljeve se bore sudionici toga krvavoga građanskog rata?"...Dopisnik citira beogradskog novinara Miloša Vasića, urednika tjednika "Vreme", prema kojemu srbijanski predsjednik ima vlastiti plan ratovanja koji se bitno razlikuje od plana savezne vojske. Prema Vasićevom mišljenju, JA nema vrhovnog komandanta još od Titove smrti, stoga njezini pripadnici nisu navikli da im neko zapovijeda, te neće pristati ni da budu pod komandom predsjednika Miloševića. S druge strane i sam Milošević je nenaviknut na to da prima naredbe od vojske. On želi učvrstiti svoj autokratski položaj i učiniti Srbiju što većom; LE MONDE - "Nema bitnih razmimoilaženja u našem pristupu jugoslavenskom problemu", izjavio je Roland Dumas čije riječi navodi pariški "Le Monde" List piše da u Parizu još slijede liniju: priznati da, ali pod uvjetom da oružje utihne, te da se nađu rješenja za problem manjina i granica. List naglašava razlike u stajalištima Bonna i Pariza: dok se Bonn zadovoljava statutom o pravima manjina, Pariz postavlja druga dva problema - stanje na terenu i problem granica. Što se tiče situacije na terenu, Francuska se nada da će uskoro stići plavi šljemovi. Francuska se međutim pita mogu li unutarnje granice biti međunarodno priznate kao vanjske granice ako ih netko osporava (u ovom slučaju Srbi). Autorica naglašava da se francuski predsjednik Mitterrand uopće kritički ne osvrće na srbijansku vlast, dok hrvatski narod mora platiti za prošlost; FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - "Jednog će dana razarajući srpski rat protiv Hrvatske prestati; možda će do tada hrvatski narod iskrvariti. Ali što poslije?". To je temeljno pitanje uvodnika frankfurtskih novina u kojem autor iznosi što se i zašto, po njegovu mišljenju, treba učiniti. "Slijedeći bi zadatak bio udaljiti srpsku armiju iz Hrvatske...Povlačenjem srpskih oružanih snaga postiglo bi se mnogo, ali ni izbliza ono što je nužno. Dok god Srbija ima armiju sposobnu da napada, ostale su republike bivše Jugoslavije u životnoj opasnosti. No i susjednim državama Mađarskoj, Bugarskoj i Albaniji prijeti agresija naoružane Srbije. Stoga civilizirani svijet mora, i to najbolje putem Vijeća sigurnosti UN, odmah po svršetku rata protiv Hrvatske oduzeti Srbiji ratnu mašineriju. Srbiji se može ostaviti samo mala obrambena snaga, nesposobna za napadanje". (Hina) 020540 MET dec 91