GUVERNER BANKE SLOVENIJE O FINANCIJSKIM KRETANJIMA I BANKOVNOM POSLOVANJU

LJUBLJANA, 22. listopada (Hina) - Jučerašnji potez hrvatskih banaka, koje su emitirale velike količine dinara i tako podmirile dugovanja hrvatskog gospodarstva slovenskim vjerovnicima, praktično znači obezvređivanje slovenske imovine i potraživanja, a ta "poplava dinara" odrazit će se na burzovnu vrijednost dinara i njegova će cijena pasti, izjavio je danas između ostalog na sjednici Odbora za kreditno-mometarne poslove Skupštine Slovenije guverner Banke Slovenije dr. Franc Arhar. Arhar je iznio mišljenje da bi ubuduće, pošto je riječ o vanjskoj trgovini, rizik tečajnih razlika između jedne i druge valute trebali snositi kupci roba i usluga. Guverner glavne slovenske banke istaknuo je i neriješen problem filijala Ljubljanske banke u Zagrebu, Sarajevu i Skoplju. Te banke svojim štedišama duguju oko 900 milijuna dolara, a Ljubljanska banka duguje još oko 1 milijardu USD slovenskim štedišama. Slovenija će tim republikama predložiti aranžman prema kojem bi tamošnje filijale vodile svoje račune u domicilnoj valuti, dakle dinarima, jednako kao što će filijale banaka iz drugih republika u Sloveniji svoje poslovanje voditi u tolarima, iako će biti registrirane kao strane banke. Radilo bi se dakle prema načelu reciprociteta. Najveće slovenske banke već su napravile svoje "tolarske bilance", njihova je likvidnost dosta dobra, a obvezna rezerva, kojoj su pridruženi bivši obvezni depoziti pri NBJ, iznosi sada 25 posto. Slovenska monetarna politika nastojat će ubuduće otkloniti ograničenje plasmana banaka, uvesti konkurenciju i dolazak stranih banaka, sanaciju preko Agencije za sanaciju i povećanje interesa za štednju kod građana, osobito deviznu. Za štednju u tolarima interes je kod građana minimalan, a nešto devizne ušteđevine uspijevaju privući samo manje banke, koje štedišama mogu ponuditi ažurno izdavanje devizne efektive. Jedan od najvećih dužnika Banke Slovenije jest sama republika, koja je prekoračila zakonske okvire prema kojima je moguće dobiti 30 puta veći zajam od jamstvenog kapitala. Takve bi slučajeve ubuduće smjela rješavati samo Skupština Slovenije posebnom odlukom, upozorio je Arhar. Arhar je također upozorio da slovenska država neće jamčiti deviznu štednju stranih banaka. Osvrnuo se i na tešku deviznu situaciju Ljubljanske banke, koja do konca godine ima velike devizne obveze prema servisiranju gospodarstva. Osobito će biti kritičan mjesec prosinac, kada će obveze Ljubljanske banke prema inozemstvu iznositi oko 150 milijuna dinara. Arhar je obavijestio Odbor da strane banke za sada ne reagiraju na nedavni zahtjev NBJ da blokiraju račune hrvatskih i slovenskih banaka u inozemstvu. U posebnoj izjavi za Hinu Arhar je istaknuo da je nedavni posjet Ljubljani od strane ljudi iz NBJ pokazao da se u trezoru Banke Slovenije stvarno nalazi samo 5,7 mlrd. dinara, te da su u toku razgovori, kako taj poništeni novac uništiti. (Hina) zg 221135 MET oct 91