FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

INTERVIEW DR. ANTE ČIČIN-ŠAINA

ZAGREB, 10. listopada (Hina) - U interviewuu za "Večernji list" upitan kako komentira slovenski monetarni potez i na koji će se način zaštititi Hrvatska, guverner NBH dr. Ante Čičin-Šain je odgovorio: "Taj potez znači da se Slovenija izdvojila iz zajedničkog monetarnog sistema. Od utorka ujutro mi više nemamo zajednički novac. Sa stanovišta platnog i deviznog prometa Slovenija je za nas inozemstvo, kao i bilo koja druga strana zemlja. Razlika je međutim ta, što ne postoje uhodani mehanizmi u obavljanju platnog prometa. Neizbježno je da će nastati velike teškoće u trgovini između dviju susjednih država. Do ponedjeljka smo mogli kupovati robu dinarima i u Sloveniji, i u Hrvatskoj. Sada to više nije moguće. Nalazimo se u dva različita monetarna sistema, a u međuvremenu nije učinjeno ništa suštinskog da bi se problemi koji se očekuju mogli prevladati. Govoreći dalje o prijedlozima koje Slovenija daje o monetarnoj suradnji, Čičin-Šain je rekao: "Riječ je o uspostavljanju neke vrste međudržavnog kliringa, koji bi se obavljao posredstvom SDK. Međutim, ta služba je specifična socijalistička tvorevina, koja služi za isključivo unutarnji platni promet. Problem koji sada nastaje u našem zajedničkom poslovanju je isključivo međunarodnog karaktera, i SDK to ne može obavljati. Priroda klirinškog aranžmana je takva da u međunarodnoj primjeni moraju postojati robne liste, međudržavni sporazumi i limiti, a ništa od toga mi nemamo. U početku je neizbježan zastoj u bezgotovinskom plaćanju privrede. Gotovinski platni promet stavlja građane dviju republika u posve različite pozicije. Dinar, koji je do jučer bio zajendičko platežno sredstvo u obje republike, sada je to samo u Hrvatskoj. Tijekom ovog tjedna dinar će se potpuno povući iz prometa u Sloveniji, i postati bezvrijedan papir. Na pitanje kakve će biti posljedice takva povlačenja novca iz prometa, odgovorio je: još nemamo pouzdanih informacija o tome koliko će dinarskih novčanica biti povučeno. No, dogovoreno je sa Slovenijom, a to nam je posebno važno, da će se povlačenje novčanica obavljati pod nadzorom mješovite komisije, u kojoj bi trebali biti predstavnici NB Slovenije, NB Hrvatske, NBJ (čiji je to novac), i promatračke misije EZ-a. Uz prisutnost predstavnika posredno zainteresiranih strana, moći će se osigurati sterilizacija onih novčanica koje će biti zamijenjene za slovenske bonove. Tako povučen novac bit će bezopasan. Međutim, ne znamo hoće li se u Sloveniji pojaviti neki viškovi dinara koji neće završiti u trezoru Slovenske narodne banke. Nas najviše plaše upravo ti viškovi koji se mogu pretvoriti u ogromnu kupovnu moć koja bi se mogla sručiti na Hrvatsku. Na pitanje kakvim se mjerama Hrvatska kani zaštititi od te opasnosti, Čičin-Šain je obrazložio: "Te mjere sam najavio prije nekoliko dana, a Vlada Republike Hrvatske donijela je u utorak navečer uredbu kojom je to ozakonjeno. Ukratko, prema toj uredbi pojedinac može gotovinom kupiti robu do iznosa od pet tisuća dinara, a iznad toga može plaćati čekom, kreditnom karticom ili bankovnom doznakom. Nadalje, banke, pošte i druge financijske organizacije moraju provjeriti porijeklo sredstava za sve pologe novca na vlastite račune iznad deset tisuća dinara. Namjera je da se zaštite naši robni fondovi, odnosno da se bezvrijednim novcem ne bi kupovala roba koja je potrebna našem stanovništvu. Govoreći o mogućnostima čemu se mogu nadati štediše hrvatskih banaka, guverner Čičin-Šain je rekao: "Hrvatska je i dalje voljna jamčiti vrijednosti devizne štednje u bankama, no moramo imati u vidu da su u međuvremenu ratna razaranja jako opteretila financijsku snagu Republike. Dakako, monetarnim je vlastima jasno da se ta obveza prema građanima ne može ispuniti u gotovini u kratkom roku. Namjerava se omogućiti građanima da na ime tih potraživanja kupuju imovinu, otplaćuju stambene kredite, kupuju dionice, a moći će ta sredstva i prodati drugom građaninu koji sam želi kupiti stan ili drugu nekretninu. Da nije došlo do ovako velikih ratnih razaranja, devizna obaveza hrvatskih banaka prema građanima od 2.200 milijuna dolara ne bi bila velik problem za Hrvatsku. (Hina) dd 102010 MET oct 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙