GUVERNER ČIČIN-ŠAIN: "NAŠI NEPRIJATELJI" NAMEĆU NAM PROCES MONETARNOG OSAMOSTALJIVANJA BRŽE NEGO ŠTO ŽELIMO

OSAMOSTALJIVANJA BRŽE NEGO ŠTO ŽELIMO ZAGREB, 11. listopada (Hina) - "U procesu monetarnog osamostaljenja Hrvatske manji su problem novčanice, s čime se obično taj proces povezuje, a važiji je tzv. knjižni novac. Hrvatska je tu postigla samostalnost 4. srpnja, od kada Narodna banka Hrvatske funkcionira kao samostalna centralna banka", rekao je na današnjoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore guverner Narodne banke Hrvatske dr. Ante Čičin-Šain. On je istaknuo da u NBH nije bilo problema, da je uspjela financirati sve što je bilo potrebno te da gradi image centralne banke kojoj svijet vjeruje. Ne podcjenjuje se ni problem novčanice, a rad na njoj napreduje, rekao je zatim dr. Čičin-Šain te obećao okupljenim privrednicima: "Dobit ćemo kvalitetnu novčanicu, i to uskoro." Proces uvođenja hrvatske monete i monetarnog osamostaljenja Hrvatske zamišljen je u dvije faze, istaknuo je guverner NBH. U prvoj bi se uveo "hrvatski dinar", čiji bi tečaj u odnosu na jugoslavenski bio 1:1, a zatim bi ovisio o ponudi i potražnji. Ali, upozorio je Čičin-Šain, on ne bi smio deprecirati brže od slovenskog talira. Druga faza jest uvođenje stalnog hrvatskog novca, "hrvatske krune", čiji je naziv odabran na temelju tradicije i uobičajenosti u svijetu, a njegova bi vrijednost morala biti čvrsto vezana uz vrijednost odabrane strane valute. Guverner NBH upozorio je da nam "naši neprijatelji, Narodna banka Jugoslavije i glasački mehanizam", želeći nas skršiti, nameću proces monetarnog osamostaljenja brže nego što želimo, a pritisak dolazi i od hrvatskih građana. "Nasuprot tome, mi smo zainteresirani za urednu provedbu razdruživanja Jugoslavije i ne smijemo izgubiti legitimitet na postavljanje zahtjeva za našim dijelom imovine", rekao je Čičin-Šain, dodajući da Jugoslavija sada duguje oko 15 milijardi US dolara, ali istodobno i potražuje 5 ili 6, a možda i 10 milijardi US dolara. "Jugoslavenskim dinarom služit ćemo se dok nama odgovara, a ne da nas oni izbacuju kad žele", rekao je Čičin-Šain. Osim toga, dodao je on, hrvatska privreda i hrvatska država još nisu spremne prihvatiti elemente monetarne samostalnosti, a ima još mogućnosti iskorištavanja jugoslavenske novčanice, jugoslavenskog tržišta i inflacije. Razlozi su i potreba obnove razrušene Hrvatske, zbog čega predstoji veliko opterećenje državnog proračuna, te nepostojanje kontrole nad cjelokupnim hrvatskim teritorijem, upozorio je Čičin-Šain. Viceguverner NBH Drago Gecl nazočne je upoznao s prijedlogom platnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije. Prema tom sporazumu plaćanja između dviju država obavljala bi se u domicilnim valutama preko nerezidentskih računa ili u konvertibilnim valutama. Taj način predlaže se objema stranama, a znači da bi hrvatska poduzeća u Sloveniji otvorila račun i plaćala talirima, a slovenska u Hrvatskoj dinarima. Veliki problem, istaknuo je Gecl, su zatečena dinarska potraživanja na dan 8. listopada. Prema predloženom sporazumu to bi se rješavalo nerezidentskim računima u domicilnoj valuti ili kompenzacijom, cesijom i drugim oblicima prebijanja. U raspravi koja se povela o sporazumu privrednici su ponajviše ukazivali na mogućnost da se time u velikoj količini u Hrvatsku unese nekvalitetan dinar. Upozorili su i na probleme u malograničnom prometu, carinjenju roba te transportu roba po Sloveniji. Stoga su predlagali da se računi vode u konvertibilnim valutama i zahtijevali uvođenje vlastitog novca. Odgovarajući na te primjedbe, guverner je istaknuo da ni Hrvatska ni Slovenija nemaju konvertibilnih valuta pa bi plaćanje u njima dovelo do sloma. "Moramo se zato osloniti na lokalne valute minimalizirajući rizike. U uvjetima neizvjesnosti i teškoća najbolje je da rizik bude disperziran i da se rizik plaćanja prenese na onoga tko prodaje. Ne zauzimam se za socijalizaciju rizika", rekao je Čičin-Šain, istaknuvši da privrednici već kod prodaje moraju znati u što će uložiti talire ili ih ponuditi onima kojima trebaju, primjerice transportnim poduzećima, koja bi tako izbjegla kupovinu talira za devize. Direktor Zagrebačke banke Franjo Luković upozorio je da se velik dio prometa s inozemstvom obavlja preko stranih banaka, iako Zagrebačka banka uvoznicima daje kreditne olakšice. Akreditivima Zagrebačke banke, istaknuo je on, uvoznici mogu robu kupljenu u Njemačkoj i Austriji plaćati s odgodom od godinu dana. Na današnjoj Skupštini HGK donesen je novi Statut HGK, te Odluka o osnivanju regionalnih gospodarskih komora, a ukinuta je Odluka o organiziranju udruženja privrednih djelatnosti u Privrednu komoru Hrvatske. (Hina) zk 111429 MET oct 91