HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Europljani pojačavaju obranu od imigracije Naslov: Stranci sve češći "gosti" u sve više zemalja Podnaslov: Europske zemlje preispituju imigracijsku politiku - Njemačka je na prvom mjestu po broju imigranata - Javljaju se nove zemlje imigracije (Anketa AFP-a u 14 europskih zemalja) PARIZ, 16. kolovoza (AFP) - Suočene s velikim migracijskim kretanjima, za neke izravno povezane s neredima u Istočnoj Europi, europske zemlje preispituju svoju imigracijsku politiku i pojačavaju obranu od najezde migranata. Zemlje OECD-a (Europska zajednica, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu i Nordijska unija) zabilježile su naglo povećanje molbi za azil: više od 400.000 u 1990. godini (330.000 1989. godine, 240.000 1988. godine). Samo je Velika Britanija primila 30.000 podnosioca zahtjeva 1990. godine, a očekuje ih oko 50.000 ove godine, to jest pet puta više nego 1988. godine. Njemačka, s rekordnom brojkom od blizu 200.000 zahtjeva prošle godine, već ih je zabilježila 91.000 u prvom semestru ove godine, to jest 14 posto više nego tijekom istog razdoblja 1990. godine. Još jedan dokaz velikog migracijskog vala je da su brojne vlade južne i istočne Europe, do sada ne toliko zabrinute zbog imigranata, nedavno osnovale posebne odsjeke ili državne sekretarijate zadužene za imigraciju. Među tim državama su Grčka, Češko-Slovačka i Mađarska a nekoliko ih je zatražilo međunarodnu konferenciju o imigraciji, radi pronalaženja zajedničkih rješenja. Te su države već bile prisiljene usvojiti više mjera zaštite, kao što su uvođenje ulaznih viza, pojačane patrole i kontrolni pregledi na granicama, ili represivne mjere poput kažnjavanja avionskih ili brodskih prijevoznika koji prevoze strance bez potrebnih dokumenata. Dok Francuska predviđa usvajanje takve prakse, dvanaestak prijevoznika već je osuđeno u Danskoj i Portugalu. U Velikoj Britaniji je uobičajena kazna podvostručena i iznosi 2.000 funti po osobi i prekršaju. Međunaslov: Učetverostručen broj osoblja imigracijskih ureda London, koji se suočava s jakom imigracijom iz zemalja Commonwealtha (Komonvelt) - Indije, Pakistana, Šri Lanke, navodi da su trenutno samo četvrtini podnosioca zahtjevi za azilom riješeni pozitivno. Ali, kako priznaju u britanskom ministarstvu unutarnjih poslova, 90 posto ostalih svejedno uspijeva ostati, s obzirom na šesnaestomjesečno čekanje na odgovor. Radi ubrzanja procesa učetverostručen je broj osoblja koje se bavi rješavanjem tih zahtjeva. Istovremeno britanske vlasti pojačavaju kontrolu u želji da izbjegnu lažne brakove i provode genetske testove na djeci i roditeljima imigranata. U Njemačkoj, prvoj zemlji po broju imigranata unutar (Hina - nastavlja se) 12. HININ ... (2) OECD-a, trenutno se nalazi 5 milijuna stranaca na 79 milijuna stanovnika. Kao i u Francuskoj, vlada želi olakšati integriranje već nazočnih imigranata, ali i zaustaviti pridošlice, jer su pad komunističkih režima i nova sloboda kretanja u istočnoj Europi naveli emigrante da se upute prema novom Eldoradu. Skoro 42.000 imigranata stiglo je u Njemačku od početka godine, preko češko-slovačke i poljske granice, i vlasti su nedavno zaprijetile da će neželjene vratiti avionom kućama. S druge strane, osim prihvata građana iz bivše Istočne Njemačke, Njemačka je uvijek, na temelju zakona o narodnosti, objeručke dočekivala Sovjete, Poljake ili Rumunje njemačkog podrijetla. Od 1990. godine skoro polovina njemačke manjine u Rumunjskoj vratila se u "majku domovinu." Austrija je također suočena s valom emigranata. Više od 14.000 osoba zatražilo je pravo azila od rujna 1990. godine, 58 posto njih dolazi iz istočnih zemalja. Kako bi zaustavila tu bujicu, vojska patrolira na mađarskoj granici, a ulazna viza potrebna je za Rumunje i Poljake. Austrijski parlament trebao bi, osim toga, 1992. godine izglasati zakon kojim bi se ograničio broj imigranata na 30.000 godišnje, a Austrija, kao i Njemačka, zahtijeva održavanje međunarodne konferencije o tom pitanju. Neizravno i Mađarska, Češko-Slovačka i Poljska, tranzitne zemlje za one koji bi emigrirali iz istočnih zemalja, izložene su tom naletu. U Pragu je još u proljeće odlučeno protjerati sve ilegalne imigrante od polovice lipnja. Na taj je način 1.300 Rumunja vraćeno zrakoplovima. U Poljskoj se svaki dan hvata nekoliko desetaka rumunjskih ili bugarskih prebjega na njemačkoj granici. Poljska vlada u zadnje vrijeme zahtjeva od onih koji kod njih žele boraviti da posjeduju po 20 dolara na dan i povratnu kartu za vlak. Međunaslov: Južna Europa postaje zemlja azila Novi fenomen je Južna Europa koja postaje zemlja azila. U prvom redu Italija preplavljena Albancima, dok je prošle godine zabilježila porast imigranata iz Sjeverne Afrike. Grčka, koja je početkom mjeseca osnovala državni sekretarijat za imigraciju, zabilježila je u prvim mjesecima ove godine ilegalni ulaz 30.000 Albanaca. Posljednjih tjedana u Ateni su provođene masovne racije albanskih imigranata bez dozvola boravka. Napokon Španjolska, koja je nedavno potpisala sporazume iz Schengena, uvela je vizu za Marokance i u lipnju odobrila šestomjesečni rok strancima bez potrebnih papira (170.000 do 300.000 njih, trenutno, prema službenim izvorima) da srede svoju situaciju. Usprkos širini te migracijske plime, jedino Švicarska trenutno prakticira politiku kvota, dopuštajući samo 12.000 novih dozvola boravka godišnje i 162.750 sezonskih dozvola. Ostale europske zemlje, koje pripremaju svoja stajališta o tom pitanju, trenutno primjenjuju dva načela: pomagati u integriranju postojećih i obeshrabrivati nove kandidate. (Hina) mm (Hina - nastavlja se) 12. HININ ... (3) 160818 MET aug 91