UOČI PEDESETE GODIŠNJICE HITLEROVA NAPADA NA SSSR

MOSKVA, 20. lipnja (Reuter/Hina) -Pedeset godina nakon invazije nacističke Njemačke na Sovjetski Savez, sovjetski povjesničari podijeljeni su u ocjenama Staljinove krivnje za ogromna razaranja i žrtve koje je njegova zemlja pretrpjela u Drugom svjetskom ratu. Njemačke trupe koje su napad započele 22.lipnja, razbile su i natjerale na povlačenje nepripremljenu sovjetsku armiju prodrijevši, već u prvom tjednu operaciia, stotine kilometara duboko u teritorij SSSR-a. U listopadu, već su se nalazile nadomak Moskve i Lenjingrada sa tri milijuna zarobljenika u svojim rukama. Sovjetski povjesničari su do sada već načeli mit o Staljinu kao genijalnom vojnom strategu koji je doveo svoju zemlju do pobjede. Krivnju za ukupne gubitke od 27 milijuna mrtvih traže u mnogim Staljinovim zločinima i greškama počinjenim prije i tijekom rata, poput čistke u vojnom vrhu 1937. godine. Sadašnja je rasprava usredotočena na to, da li je Staljin protratio vrijeme dobiveno potpisivanjem Pakta o nenapadanju s Njemačkom, kolovoza 1939., i je li ga Hitler nadmudrio. "Povijesne studije tog razdoblja uvelike se razilaze, najviše oko toga koliko je period priprema za rat i diplomacija vođena tridesetih godina uzrokom tragičnih posljedica rata", mišljenje je profesora Roberta Tuckera, vodećeg povjesničara za pitanja vezana uz Staljinovu vladavinu, iznijeto u jednom moskovskom interview-u. Razmjeri tih neslaganja vidljivi su iz činjenice da u ožujku ove godine Ministarstvo obrane SSSR-a nije odobrilo prvi tom nove povijesti rata, pripremljen od strane vlastitog Instituta za vojnu povijest, radi kritiziranja službene politike vođene tridesetih godina, kako je obrazloženo. "Vodi se prava bitka između antistaljinista i neostaljinista a problem Staljinove vanjske politike od 1939. do 1941. jedan je od najtežih," riječi su Đangira Nadzanova, povjesničara i člana sovjetske Akademije nauka. Neminovno je da oni koji podržavaju Staljina, potpisivanje pakta s Njemačkom, objašnjavaju nastojanjem da se dobije na vremenu, međutim Nijemci su to vrijeme zna"no bolje iskoristili, tvrdi Nadzanov. Sve su brojnija i mišljenja da je Staljin namjeravao izbjeći ulazak SSSR-a u rat, pa ga je tim lakše Hitler prevario svojim obećanjima. Odbijao je suočiti se sa stvarnošću, tvrdeći da Hitler ne može započeti napad prije proljeća 1942., i time je, drži se, upropastio pripreme za obranu od invazije. Među povjesničarima "tvrde linije" koji brane Staljinovo držanje pred rat, prednjače njegov biograf, vojni povjesničar Dimitrij Volkonogov i prof. Vera Moskovčenko. U lipanjskom broju časopisa "Znamja", Volkonogov citira Staljinov govor iz travnja 1941., u kom stoji da je njemačka armija postala presamouvjerena nakon pobjede nad Francuskom, da je usporila naoružavanje i da time otpada njena nepobjedivost. Prof. Vera Moskovčenko drži pak da potpuna izolacija SSSR-a i fašističko okruženje nisu ostavljali drugu mogućnost osim potpisivanja pakta, jer bi ulazak u rat 1939. značio potpuno uništenje. No dokumenti objavljeni u zadnje vrijeme potvrđuju tvrdnje da je Staljin bio zgrožen samom idejom ulaska u rat, radi čega je ignorirao upozorenja sovjetskih i savezničkih obavještajnih službi o njemačkim planovima za napad. Povjesničar Leonid Spirin piše u "Izvjestijama" kako je njegovo povjerenje u Hitlera išlo tako daleko, da je naredio da se ne odgovara na granične provokacije nacističkih snaga, jer je dopuštao mogućnost da njemački generali započnu napad bez fuehrerova znanja. "Staljinove zablude su teško objašnjive i sa gledišta zdravog razuma, a kamoli iz političkog ili vojnog aspekta motrenja" piše Spirin. Da stvar bude gora sovjetske trupe bile su na ofanzivnim položajima, kako je nalagala službena strategija masovnog protuudara, i tek večer uoči napada dobile su naredbu da pređu na defanzivne položaje, no bilo je prekasno. Napad koji je počeo slijedećeg jutra šokirao je Staljina. "Staljin ni samome sebi nije želio priznati da ga je Hitler u potpunosti zavaryo i da je rat započeo u najnepovoljnijim okolnostima za Sovjetski Savez. A glavna krivnja ležala je u njemu samom", zaključuje Leonid Spirin, ostavljajući, uoči pedesete obljetnice njemačkog napada na SSSR, sve manje argumenata zagovaračima mita o nepogrešivosti Josifa Visarionoviča Staljina, čija povijesna odgovornost za smrt nekoliko desetina milijuna pripadnika vlastitog naroda nadilazi mogućnosti ljudskog poimanja. (Hina) mm 200000 MET jun 91