IZVODI IZ IZLAGANJA PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIŠTVA SFRJ STIPE MESIĆA NA AKADEMIJI POVODOM PROSLAVE DANA

STIPE MESIĆA NA AKADEMIJI POVODOM PROSLAVE DANA $ ANTIFAŠISTIČKE BORBE $ ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - Predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić govoreći na današnjoj akademiji u povodu proslave Dana antifašistiške borbe u HNK-u u Zagrebu, istaknuo je, da je sisački narodnooslobodilački partizanski odred, prva partizanska vojna jedinica u Jugoslaviji, osovana 22. lipnja 1941., na sam dana napada Njemačke na SSSR. Međutim, povijesna je činjenica, rekao je Mesić, da u Hrvatskoj 1941. godine nije došlo do onakvog širokog općenarodnog ustanka kao u nekim drugim dijelovima zemlje, već se s izuzetkom južne Like i Kninske krajine, on odvijao u okvirima manjih, planski organiziranih oružanih jedinica i snaga. Dio objašnjenja za takav razvoj događaja, rekao je Mesić, leži i u činjenici da je dio hrvatskog naroda osnivanje NDH dočekao kao konačno oslobođenje od velikosrpske hegemonije i stare Jugoslavije, koju je doživljavao kao tamnicu naroda. Tek nakon uspostavljanja savezništva ustaških vlasti sa silama Osovine, prihvaćanja Rimskih ugovora i rasnih zakona, osnivanja koncentracijskih logora, prvih masovnih hapšenja i velikih pogroma nad srpskim stanovništvom, najveći dio hrvatskog naroda počeo se opredjeljivati za narodnooslobodilačku borbu i ratno savezništvo sa silama antihitlerovske koalicije, te je, kako je istaknuo, koncem 1941. godine, u vrijeme kada je u drugim dijelovima zemlje, poslije propasti Užičke republike NOB bio u opadanju, u Hrvatskoj već djelovalo 20 dobro organiziranih odreda i bataljona i desetine manjih partizanskih i udarnih grupa sa ukupno 6500 do 7000 boraca. Govoreći o daljnjem rastu antifašističkog pokreta u Hrvatskoj Mesić je naveo da su partizanske jedinice u Hrvatskoj do sredine 1942. dosegle brj od oko 12.500 boraca, dok su istodobno u istočnim dijelovima zemlje u borbenim redovima ostale vrlo malobrojne partizanske snage, te da je koncem 1942. godine u Hrvatskoj djelovalo osamnaest brigada i četiri divizije, što je činilo oko polovicu ukupnih partizanskih snaga na tlu Jugoslavije. Zajedno s manjim borbenim, udarnim i diverzantskim grupama, u Hrvatskoj se tada borilo oko 25.000 boraca, rekao je Mesić. Ističući da je nakon kapitulacije Italije koncem 1943. godine narodnooslobodilačka vojska u Hrvatskoj brojala već oko sto tisuća boraca raspoređenih u tri korpusa, jedanaest divizije i 40 brigada, 33 partizanska odreda i veliki broj raznih manjih jedinica, Mesić je ocijenio da sve to ne bi bilo moguće, niti bi hrvatski narod pristupao NOB-i tako masovno da vodstvo narodnooslobodilačkog pokreta u odlukama ZAVNOH-a, a zatim i AVNOJ-a hrvatskom narodu, u sklopu jedne širokodemokratske narodnofrontovske orijentacije, nije pružalo jasna obećanja i jamstva da će nakon pobjede nad fašizmom, nacionalno pitanje, ali i pitanje kontinuiteta hrvatske državnosti i njezina teritorijalnog integriteta, te pune ravnopravnosti u sklopu federalne Jugoslavije, biti riješeno principijelno i cjelovito. "Već od samog početka drugog svjetskog rata, u sklopu NOB, hrvatski se narod jasno opredijelio za savezničke sile, za demokratski front antifašističkih snaga, s kojima je na kraju zajednički izvojevao veličanstvenu pobjedu nad silama mraka i terora", rekao je Mesić dodavši da je "na žalost, u toj borbi stradao i ogroman broj hrvatskih vojnika koji su bilu unovačeni na suprotnoj strani i koji, zbog mladosti i neiskustva nisu uspjeli na vrijeme razabrati na čijoj - od sukobljenih strana- leži historijska pravda, i u čemu su stvarni, epohalni interesi hrvatskog naroda". I danas, nastavio je Mesić, kada se svijet nalazi u prekretničkom razdoblju globalne pobjede demokratskih načela i na pragu posvemašne integracije na europskom prostoru, ima mladih ljudi, pa i starijih, usijanih glava koji ne shvaćaju da se problemi suvereniteta, državnoga prava i međunarodnoga subjektiviteta na koncu 20. stoljeća moraju i mogu rješavati samo sredstvima primjerenim današnjem svijetu i suvremenim političkim metodama i kriterijima. "U trenutku kada i u našem hrvatskome Saboru pašljivo prilagođavamo naše zakonske odredbe najsuvremenijim rješenjima i rječniku europske demokracije i integracije, neki nas, pa i iz naših vlastitih redova, odterećuju krutim platformama i prevladanim konceptima iz jednog drugog povijesnog i političkog vremena koji u sadašnjem trenutku ne mogu biti korisni nego čak i kontraproduktivni", rekao je Mesić. Ističući dalje da "naš cilj, naše stvarano opredjeljenje u svakom slučaju nije afirmacija države kao vrhunaravnoga cilja hrvatskog naroda, već samo kao primjerenoga ustavnog i međunarodnopravnog instrumenta, na čijoj osnovi ćemo se moći ravnopravno udruživati, bilo,s drugim nacionalnim državama - republikama, na jugoslavenskom prostoru, bilo izravno - s Europskom zajednicom, Mesić je ocijenio da je u aktualnoj zakonodavnoj djelatnosti, "koju provodimo u vremenskom tjesnacu i u visokopovišenoj političkoj temperaturi", najvažnije ne napraviti suviše grešaka, osobito ne onih koje bi išle na jačanje etatizma u svim oblastima društvenog života, "umjesto da jačamo takav institucionalni sustav koji će odgovarati potrebama jednog autentičnog demokratskog društva". Demokratska društvena infrastruktura, po njegovom mišljenju, podrazumijeva potpunu zaštitu i afirmaciju ljudskih prava, kako pojedinačnih tako i kolektiviteta - prvenstveno prava pripadnika srpskog i drugih naroda i narodnosti, koji žive na teritoriju Republike Hrvatske, te daljnji razvitak parlamentarne demokracije, višestranačkog sustava, slobode tiska, ustrajanja na kriterijima i instrumentima tržišne privrede, te stvaranja pretpostavki za izgradnju socijalne države. "Ako ove ogromne zadatke ispunimo i uspijemo u realizaciji naših povijesnih opredjeljenja, a time i volje naroda koji nam je na demokratskim izborima dao mandat za našu sadašnju političku aktivnost, onda i vaše životno djelo, vaša antifašistička borba u koju ste uložili najljepše dane vaše mladosti neće biti uzaludna. Vi ste svojom borbom na strani savezničkih snaga, a protiv fašizma, u stvari, učinili prvi korak u integraciji hrvatskoga naroda i svih građana hrvatske države s Europom. Da nije bilo vas i vaše borbe, vaše dalekovidne vizije, danas možda ne bi bilo hrvatskoga naroda na političkoj pozornici, a Republike Hrvatske još i manje. Zato vam na svemu tome, na vašoj borbi i vašim žrtvama, velika hvala, rekao je, govoreći na proslavi Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić. (Hina) ds 220000 MET jun 91