TIJEK ZASJEDANJA SKUPNE SJEDNICE SABORA (2)

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - U nastavku skupne sjednice, nakon rasprave o zakonskim prijedlozima kojima se uređuju međunarodni odnosi Republike Hrvatske, Sabor je raspravljao o zakonskim prijedlozima o Narodnoj banci Hrvatske i Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske. Zakon o SDK Hrvatske donosi se po hitnom postupku. Uvodno obrazloženje zakonskog prijedloga o Narodnoj banci Hrvatske dao je njezin guverner dr. Ante Čičin-Šain. Prema predloženom zakonu NBH treba postati centralnom bankom koja će se baviti čuvanjem vrijednosti domaće valute te brinuti za opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Predlagači Zakona, kako stoji u njegovu obrazloženju, vodili su računa da se uspostavljanjem samostalnog novčarskog sustava u Republici Hrvatskoj bitno ne mijenjaju sadašnji odnosi među ekonomskim subjektima u Republici. Predloženim zakonom nije uredeno pitanje jamstva za štedne uloge građana kod banaka i drugih financijskih organizacija, što se namjerava urediti posebnim zakonom. Kao jednu od temeljnih zadaća zakonski prijedlog o Narodnoj banci Hrvatske predvida izdavanje novčanica, a kako će novdana jedinica Republike Hrvatske biti određena posebnom uredbom, kao privremeno zakonsko sredstvo plaćanja još se zadržava dinar. U raspravi o prijedlogu zakona o NBH zastupnik Bernard Grbić predložio je da se u nj uvrsti odredba po kojoj će najkasnije u roku 60 dana biti uređeno pitanje jamstva za štedne uloge građana. Govoreći o Prijedlogu zakona o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske direktor SDK Hrvatske mr. Bogumil Cota istaknuo je da se u njemu dobrim dijelom preuzimaju dosadašnje odredbe republičkog zakona o SDK, a zakon se donosi po hitnom postupku kako ne bi nastala praznina u slučaju neprimjenjivanja saveznog zakona o SDK. U raspravi o tom zakonskom prijedlogu većina zastupnika složila se da SDK treba postati moderna ustanova koja razvojem tržišnih odnosa dobiva novu ulogu financijske policije, dok su neki smatrali da ona ne bi trebala obavljati poslove platnog prometa. Drugi zastupnici međutim smatraju da SDK treba obavljati tu djelatnost jer bi tako mogla učinkovito kontrolirati financijske poslove. U nastavku zastupnici su raspravljali o prijedlozima zakona o carinama, odnosno o prijedlozima carinskog zakona, zakona o carinskoj službi, zakona o carinskoj tarifi, te zakona o tarifi saveznih administrativnih taksa. U uvodnom obrazloženju ministar financija Republike Hrvatske dr. Marijan Hanžeković, obrazlažući hitnost donošenja zakona o carinskoj službi, istaknuo je da ga je potrebno što prije donijeti tako da se može primjenjivati nakon razdruživanja, jer su carine dosad bile regulirane saveznim propisima. U Republici Hrvatskoj sada djeluje 10 carinarnica s ispostavama u kojima je zaposleno 1133 osobi, a kako je rekao Hanžeković, carinska će služba postati poseban administrativni dio ministarsđva financija. Još nije poznato hoće li biti uređeno jedinstveno carinsko područje (unija) s Republikom Slovenijom ili možda i šire, rekao je Hanžeković, dodajući da se prijedlogom novog carinskog zakona priznaju sve dosadašnje međunarodne obveze koje postoje po sadašnjem zakonu, te da će se i dalje primjenjivati načelo takozvane klauzule, najvećeg povlaštenja. Poseban je problem, kako je rekao, carinska tarifa, koja je uređena po dosadašnjem modelu, ali s više oslobođanja i sniženja stopa. (Hina) zg 190000 MET jun 91