TIJEK ZASJEDANJA SKUPNE SJEDNICE SABORA (1)

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Skupna sjednica svih triju vijeća Sabora danas je započela razmatranjem bloka od pet prijedloga zakona i odluka kojima se uređuju međunarodni odnosi Republike Hrvatske. Zakonom o inozemnim poslovima, uvodno je rekao ministar vanjskih poslova dr. Davorin Rudolf, žele se, među ostalim, urediti načini obavljanja djelatnosti u području međunarodnih odnosa i osnove djelovanja Ministarstva inozemnih poslova, suradnja republičkih tijela u ostvarivanju inozemne politike, te prava i obveze zaposlenih u službi inozemnih poslova. Predstavništva u inozemstvu obavljaju svoje poslove u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama, pa će otvaranje diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske ovisiti o raspoloživim novčanim sredstvima. Pritom je dr. Rudolf podsjetio da su do sada otvoreni uredi Republike kao preteče ambasada i konzulata u inozemstvu, u Mnchenu, Stuttgartu, Washingtonu, Parizu i Torontu. Ministar Rudolf predložio je da se iz prijedloga zakona brišu alternativni stavovi po kojima karijerni i ugovorni diplomati ne smiju biti članovi političkih stranaka. U vezi s tim on je kazao da ovih dana Ministarstvo mora odrediti trojicu kandidata za ambasadore, pa će on osobno predložiti da jednog od njih predloži jedna od stranaka koja nema većinu u Saboru. Obrazlažući prijedlog za donošenje zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, dr. Rudolf je rekao da ugovore u ime Republike sklapa predsjednik Republike, a Sabor ih potvrđuje. Prijedlog osnova za sklapanje ugovora daje Vlada, na poticaj Ministarstva inozemnih poslova, i u suradnji s njim, kazao je on, dodavši da za njegovo donošenje nisu potrebna novčana sredstva. Sudjelujući u raspravi, Ivica Percan je predložio da zbog postojećeg međunarodnog statusa Jugoslavije Hrvatska preuzme na području inozemnih poslova savezni zakon, pa da se promjene nadležnosti obave sukladno diplomatskom interesu. Uvođenje vize za strance, prema ocjeni Berislava Ličine, znači gospodarsko i drugo zatvaranje Hrvatske, pa je predložio da vlada samostalno odredi za koje državljane nije potrebna viza za ulazak, odlazak ili prelazak preko teritorija Republike Hrvatske. Šime Đodan smatra da su ovi zakoni šansa hrvatskom narodu "da kao jedan od najstarijih u Europi" stupi na međunarodnu scenu i postane njezin subjektivitet, jer dosadašnja "Jugoslavija nije legitimna, budući da nije nastala voljom njenih gradana". Dragoljub Kraljević je upozorio da će donošenje zakona kojima se uređuju vanjski poslovi imati znatne implikacije na život građana i gospodarstvo Republike, upitavši da li će njima doći do podjele regija, odnosno udaljiti a ne približiti Hrvatsku Europi. Dodao je pritom da je važno da ne dođu u pitanje odredbe Osimskih sporazuma. Zastupnik Nikola Visković izrazio je svoje neslaganje s tim da, kako je rekao, "odvajanja i razgraničenja počnu prije pregovora o novoj zajednici u Jugoslaviji", izrazivši bojazan da će ovi zakoni dovesti do toga da "nam Crnogorci, Srbi, Makedonci i drugi postanu stranci". Predložio je, također, da se u zakon o inozemnim poslovima, koji, kako je rekao, nije i njegov zakon, precizno utvrde načini uvjeta službovanja, kako se ne bi dogodilo kao u tzv. bivšem nenarodnom sustavu da u diplomaciju odlaze nestručni ljudi. Njegovim stavovima suprotstavio se Hrvoje Kačić, nazvavši netočnom ocjenu da u Saboru ne postoji raspoloženje za razgovor o udruživanju, kao i Joško Kovač, koji smatra da je Visković uvrijedio hrvatski Sabor i zastupnike, jer "Sabor je hrvatski, a ne ispostava kakvu želi Milošević", rekao je on. (Hina) zg 190000 MET jun 91