PREDSTAVNICI NJEMAČKOG TREUHANDA U HRVATSKOJ

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Od 12.000 poduzeća bivšeg DDR-a, čiju je privatizaciju preuzeo njemački Treuhandanstalt, dosad je privatizirano njih 9000, a očekuje se da će postupak privatizacije biti završen 1994. godine. O poslovanju njemačke agencije za privatizaciju Treuhand, njegovoj organizaciji, metodama, te iskustvima koja mogu biti primjenjena i u Hrvatskoj, govorili su na današnjoj konferenciji za novinstvo u Zagrebu član Upravnog odbora Treuhanda dr. Gunter Rexrodt, direktor THA centrale za Istočnu Europu dr. Wolfgang Baronius, te direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj Republike Hrvatske mr. Zlatko Mateša. Hrvatski model pretvorbe je inteligentno strukturiran i primjeren prostoru na koje se odnosi, rekao je dr. Rexrodt. Prema njegovom mišljenju, privatizacija hrvatskih tvrtki, zbog tradicije poduzetništva i prisutnog know-howa, ići će brže negoli u nekim drugim zemljama istočne Europe. Stoga je THA i spreman na suradnju, a tijekom boravka njemačkog izaslanstva dogovorena je i buduća razmjena stručnjaka. Osim toga THA nudi i svoja iskustva, a posebice pri uvođenju managamenta, izradi i tehnici izrade tendera i licitacija, pri procjenjivanju potencijalnih kupaca, kao i veliki broj vlastitih stručnjaka, te stručnjaka raznih konzultantskih tvrtki te investicijskih banaka. Model privatizacije Treuhanda baziran je na oporavku gospodarskih subjekata. Pri tome, ističe dr. Rexrodt, ostaje godišnje oko 30 milijardi maraka gubitaka. Naime, ukoliko je poduzeće prodano za 20 milijuna DEM, ono je THA koštalo više od 50 milijuna DEM. U to su ubrojeni gubici prošlih godina, te gubici do prodaje (10-15 milijuna DEM), neplaćene socijalne i mirovinske potrebe (10 milijuna), te za ekološko onečišćenje koje se dogodilo, kao i što će trebati sanirati, a za što jamči država (30 milijuna DEM). Kupac potpisuje ugovor koji ga obvezuje na ulaganja u visini kupnje kroz tri do pet godina, dok mu u protivnom prijete penali i kazne. THA je u nekim slučajevima morao dati investitorima novac samo da preuzmu određeno poduzeće, primjerice za jedno je brodogradilište dao investitoru 2,5 milijuna DEM. Dr. Gunter Rexrodt je ujedno savjetovao Hrvatskoj da treba odrediti područja na koja može strani kapital, a na koje ne, potkrijepivši to podatkom da na strane investitore otpada 15 posto industrijskog potencijala Njemačke. Odgovarajući na upit o marketinškoj strategiji Agencije kako bi se privukao kapital, direktor Mateša je istaknuo da je zadovoljan s marketingom na domaćem tržištu, dok to nije slučaj s marketingom Agencije u inozemstvu, a osnovni problem je novac. Intenzivirati rad na privlačenju stranog kapitala, na europskom i američkom kontinentu, je jedna od zadaća Agencije, a s tim u vezi danas je otputovala delegacija u SAD. Ujedno je mr. Mateša najavio novu emisiju HTV, Agencije i Hrvatskog fonda za razvoj - "Burza poduzeća", u kojoj će biti predstavljana poduzeća čiji će se dionice prodavati na Zagrebačkoj burzi. Agencija, također, u suradnji sa hrvatskim bankama priprema i prospekte za prodaju poduzeća, koja nisu obavila pretvorbu, i koja su potpuno u vlasništvu Hrvatskog fonda za razvoj. Između ostalog, mr. Mateša je najavio da će idućeg tjedna rješenja, odnosno suglasnost o autonomnoj pretvorbi dobiti riječki "Novi list", te splitska "Slobodna Dalmacija". (Hina)ds 111221 MET dec 92