SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA GOSPODARSTVO

Nadnaslov: Gospodarstvo bivše DDR Naslov: Država podupire šepavu industriju istoka Podnaslov: Njemačka želi izbjeći dezindustrijalizaciju koja prijeti bivšoj DDR, a država će morati preuzeti ulogu privatnog sektora, koji se više ne želi izlagati opasnostima. Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP BERLIN - Kancelar Helmut Kohl, suočen s rastućom nezainteresiranošću velikih privatnih tvrtka zapadnog dijela Njemačke za bivšu DDR, priopćio je nedavno da će se savezna država više zauzeti kako bi sačuvala iz komunističkog razdoblja naslijeđenu industriju koju danas više nitko ne želi. Ta izjava nagovješćuje novo usmjerenje vladine politike, koja je od njemačkoga monetarnog ujedinjenja prije dvije i pol godine računala na privatni sektor i konkurenciju kako bi prodrmala gospodarstvo, koje je zahvatila skleroza zbog 40 godina centralnog planiranja. "Radit će se na očuvanju industrijskih jezgra čak i kad su uvjeti loši", izjavio je Kohl prigodom posjeta Leuni, bivšem središtu istočnonjemačke kemijske industrije, sektoru koji je izgubio 260.000 radnih mjesta od nagla prijelaza na tržišno gospodarstvo. Kancelar je naveo da će javna služba za privatizaciju na istoku (Treuhand), čija je zadaća dosad bila zatvaranje nerentabilnih poduzeća - dati veću prednost "asanaciji" tvornica, osobito kemijskih, koje ne nalaze kupce. Zadatak je izbjeći dezindustrijalizaciju koja prijeti bivšoj DDR, što će se pokušati učiniti tako da se uz državnu pomoć, a u očekivanju mogućih kupaca, na životu održe napušteni sektori poput crne metalurgije, brodogradnje i kemijske industrije. To je nužno jer je na području bivše istočne Njemačke jedna trećina aktivnog stanovništva bez stalnog zaposlenja. Međunaslov: Poludržavna rješenja za poduzeća Kad je stigao u Leunu, Kohl je dočekan bujicom zvižduka i negodovanja 2.000 radnika kemijskih tvornica tog područja koji su prosvjedovali zbog otpuštanja. "Više se niti jedno industrijsko središte na Istoku ne smije zatvoriti, inače se bivša DDR nikada sama neće izvući", izjavio je šef socijaldemokratske oporbe Bjoern Engholm. "Sve više ćemo se usmjeravati prema poludržavnim rješenjima za poduzeća kojima predstoji privatizacija", naglasila je u Berlinu glasnogovornica Treuhanda Irena Libau. U Thuringenu, bivšem tehnološkom središtu DDR-a, tvrtka Carl-Zeiss Iena, većim je dijelom već u rukama pokrajinske vlade. Oko 50 milijardi njemačkih maraka utrošit će se u 1993. godini kako bi se pomoglo razvoju područja bivše DDR, a vlada je prije nekoliko dana obznanila da od siječnja namjerava dodijeliti dodatnih 12 milijardi DEM. Međunaslov: Poduzetnik treba biti hrabar "To nije u skladu sa zadaćom Treuhanda ali država mora zamijeniti privatni sektor koji se više ne želi izlagati opasnostima", ocijenio je stručnjak Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) Juergen Mueller. Prestrašene nagovještajima recesije u Njemačkoj i vrlo velikim porastom plaća na Istoku, mnogobrojne zapadnonjemačke tvrtke uzmiču, odustajući od velike planova ulaganja u bivšoj DDR. Mercedes-Benz je početkom studenog odustao od plana izgradnje jedne ultramoderne tvornice kamiona južno od Berlina, a Audi je odlučio da izgradi tvornicu motora u Madžarskoj, gdje su troškovi rada manji. U Leuni je kancelar Kohl jasno osudio takvo stajalište. "Volio bih da se oni koji vode tvrtke na zapadu upitaju nije li i hrabrost nužna osobina poduzetnika", rekao je on. (Hina) rb 062058 MET dec 92