SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Analiza gospodarske situacije u zemljama Istočne Europe iz pera stručnjaka Bečkog instituta za komparativna gospodarska proučavanja (WIIW) Naslov: Spori korak privatizacije Podnaslov: Zbog nedostatnih inozemnih ulaganja te nerantabilnosti gigantskih državnih kombinata nasljeđenih iz komunističkog doba, ulagači radije osnivaju nove tvrtke no što ulaze u opasnu asanaciju postojećih državnih poduzeća. Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Tri godine nakon pada komunističkih režima, privatizacija državnih poduzeća, sporo napreduje u istočnoj Europi, uslijed nedostatnih inozemnih ulaganja te nerentabilnosti gigantskih državnih kombinata nasljeđenih iz komunističkog doba. U Madžarskoj, najnaprednijoj državi po gospodarskom pitanju koja se uz to može pohvaliti i najjliberalnijim zakonodavstvom, samo 8,3 posto državnog vlasništva prešlo je u privatne ruke, prema navodima stručnjaka Bečkog instituta za komparativna gospodarska proučavanja (WIIW). "Privatizacija se u Madžarskoj odvija postepeno, ocijenjuje Šandor Richter, stručnjak WIIW, i puno teže nego što je 1990. godine predviđeno. Madžari koji imaju novaca radije osnivaju vlastitu tvrtku ili ulažu u postojeću privatnu industriju. Malo je interesa za velike državne kombinate. Krajem rujna, madžarski sudovi su trebali obraditi 4.509 slučajeva stečaja i 7.859 slučajeva sudskih poziva na likvidaciju. Većini državnih poduzeća prijeti stečaj. To svakako odbija nmadžarske i strane ulagače". Alarmirana tom situacijom, vlada je uz ostalo odlučila financijski pružiti pomoć za 13 velikih državnih poduzeća koje imaju globalne dugove od 700 milijuna dolara a zapošljavaju 70.000 osoba. Međunaslov: Radikalni Česi, rekordno nezaposleni Poljaci Češka i Slovačka je izabrala, pod pritiskom ultarliberalnog Vaclava Klausa, radikalni put: privatizirati što je više moguće poduzeća u najkraćem roku. Tržište će samo izvršiti odabir između rentabilnih i nerentabilnih poduzeća. U najkraćem roku treba prodati 1.491 državno poduzeće, što predstavlja oko 10 milijardi dolara. Vaclav Klaus računa na akcije naroda, 6 milijuna Čeha i 2,6 milijuna Slovaka koji su svaki za 33 dolara kupili knjižicu kupona i moći će postati, izravno i putem 400 ulagačkih fondova, dioničari novih privatnih poduzeća. Ali prema mišljenju stručnjaka WIIW, nikako nije sigurno da su veliki ulagači spremni pomoći trošnim državnim kombinatima kao ni da će milijuni malih dioničara biti sposobni upravljati rentabilnim tvrtkama. Tržište, koje bi trebalo podesiti gospodarske mehanizme ustvari ne postoji u Češkoj i Slovačkoj gdje je industrijski sektor bio 100 posto nacionaliziran u komunističko doba. U Poljskoj gdje sada privatni sektor predstavlja 45 posto unutrašnje brutto proizvodnje, privatizacija državnih poduzeća pokazuje se teško izvedivom jer zemlja broji rekordan broj nezaposlenih (2,5 milijuna osoba). Prema podacima WIIW, samo 400 od 8.000 državnih poduzeća do sada je moglo biti privatizirano. Ali stručnajci priznaju da Poljska posjeduje najveći privatni sektor od svih ostalih bivših komunističkih zemalja (27 posto u Madžarskoj i 19 posto u Češkoslovačkoj), zahvaljujući osobito činjenici da su ključna područja gospodarstva, poput trgovine, poljoprivrede i gradnje već više od 80 posto privatizirani. Međunaslov: Rumunjska i Bugarska kasne Ali kao i u drugim zemljama središnje Europe, ulagači radije osnivaju nove tvrtke no što ulaze u opasnu asanaciju državnih tvrtki. U Rumunjskoj i Bugarskoj, privatizacija državnih poduzeća još nije stavrno započela. U Rumunjskoj je "velika privatizacija" službeno započeta u lipnju ove godine raspodjelom besplatnih potvrda o vlasništvu svakoj odrasloj osobi za 6.200 državnih tvtki namijenjenih privatizaciji. Ali nadasve složen proces te privatizacije trajat će najmanje između pet do sedam godina. U Rumunjskoj je 250.000 privatnih tvrtki već zabilježeno od 1990. godine. ali radi se o velikoj većini malih trgovina, među kojima su brojne brzo nestale. U Bugarskoj je do sada predan prvi popis od 10 do 12 državnih poduzeća namijenjenih privatizaciji. (Hina) fp 292333 MET nov 92