REZOLUCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Objavljujemo cjelovit tekst Rezolucije o ljudskim pravima na području bivše Jugoslavije, koja je 3. prosinca jednoglasno prihvaćena u Trećem komitetu Generalne skupštine UN. Tu je rezoluciju kosponzoriralo 47 zemalja, među njima i Hrvatska. Očekuje se da će Generalna skupština, na svojoj sljedećoj plenarnoj sjednici, tu Rezoluciju prihvatiti kao svoj službeni dokument. STANJE LJUDSKIH PRAVA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE GENERALNA SKUPŠTINA VOĐENA načelima ugrađenima u Povelju UN, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima (rezolucija 217A), Međunarodne konvencije o ljudskim pravima (Rezolucija 2200A), Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (Rezolucija 2106A), Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Rezolucija 260A), Konvenciju o zabrani mučenja, drugog okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (Rezolucija 39/46) i međunarodno humanitarno pravo, uključujući Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. i dodatne protokole iz 1977. godine; DUBOKO ZABRINUTA ljudskom tragedijom na području bivše Jugoslavije i stalnim mnogobrojnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava na većini tog područja, a posebice u dijelovima BiH pod srpskom kontrolom; PODSJEĆAJUĆI na zahtjeve iz rezolucija 771 (1992) od 13. kolovoza 1992., 780 (1992) od 6. listopada 1992., i 787 (1992) od 16. studenoga 1992. Vijeća sigurnosti da sve strane u sukobu, i drugi zainteresirani u bivšoj Jugoslaviji, odmah prekinu i odustanu od svih oblika kršenja međunarodnoga humanitarnog prava, slijedom čega je glavni tajnik osnovao Komisiju stručnjaka sa zadaćom da ispita i analizira podatke o kršenju humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije; PODSJEĆAJUĆI na svoju rezoluciju 46/242 od 25. kolovoza 1992. u kojoj je zahtijevala prestanak borbi, osudila brojna kršenja ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije, posebice odvratnu praksu "etničkog čišćenja", odbacila priznati zauzimanja teritorija upotrebom sile i zahtijevala siguran, bezuvjetan i častan povratak izbjeglica i raseljenih osoba njihovim domovima; PODSJEĆAJUĆI također na bezrezervnu osudu "etničkog čišćenja" i ponovno naglašavajući svoju odlučnost da se one koji počine ili narede dijela "etničkog čišćenja" smatra pojedinačno odgovornima i da im treba suditi; PODSJEĆAJUĆI da je Komisija za ljudska prava, na svom prvom posebnom zasjedanju u 1992., na kojem je razmatrala stanje ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji, usvojila rezoluciju 1992/S-1/1 u kojoj je na najoštriji način osudila svako kršenje ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, pozvala sve strane da odmah prestanu s takvim kršenjima i da poduzmu sve potrebne mjere kojima će osigurati potpuno poštivanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i humanitarnog prava, te zahtijevala od predsjednika da imenuje posebnog izvjestitelja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije; IZRAŽAVAJUĆI ZAHVALNOST posebnom izvjestitelju, predsjedavajućem Radne grupe za svojevoljna zatočenja, posebnom izvjestitelju za vansudbena svojevoljna i pogubljenja po kratkom postupku, posebnom izvjestitelju za pitanja mučenja kao i predstavniku glavnog tajnika za raseljene osobe; POZDRAVLJAJUĆI odluku Komisije za ljudska prava da i dalje održava posebne sjednice na kojima će razmatrati izvješća posebnog izvjestitelja; PODUPIRUĆI trajna nastojanja da se pronađe mirno rješenje prilika u bivšoj Jugoslaviji u sklopu Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, uključujući prijedloge ustavnog rješenja za republiku BiH, što su ih dali supredsjedatelji Upravljačkog odbora, s ciljem da zaštite prava ljudi primjenom instrumenata o temeljnim ljudskim pravima; POZDRAVLJAJUĆI što je Komitet za ljudaska prava razmatrao posebna izvješća vlada SRJ (Srbija i Crna Gora), Hrvatske i BiH o stanju ljudskih prava na tim područjima bivše Jugoslavije, a s obzirom na njihove obveze prema Međunarodnim konvencijama o građanskim i političkim pravima; BILJEŽEĆI SA ZABRINUTOŠĆU komentare Komiteta za ljudska prava, nakon što je razmatrao ta posebna izvješća na sastanku 6. studenoga 1992.; POZDRAVLJAJUĆI nastojanja Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS) da spriječi daljnja kršenja ljudskih prava i upućivanje misije KESS-a na područje bivše Jugoslavije, uključujući trajne misije na Kosovu, u Vojvodini i Sandžaku gdje stanje ljudskih prava izaziva veliku zabrinutost; DUBOKO ZABRINUTA stanjem ljudskih prava na području bivše Jugoslavije a posebice stalnom odbojnom praksom "etničkog čišćenja", koja je izrazvan uzročnik najvećem broju kršenja ljudskih prava, a glavne su žrtve Muslimani kojima prijeti istrebljenje; UZNEMIRENA što sukob u BiH, iako nije vjerski, obilježava sistematsko razaranje i oskvrnuće džamija, crkava i drugih vjerskih objekata, kao i objekata kulturnog nasljeđa, a osobito u područjima koja su sada, ili su prije bila, pod srpskom kontrolom; 1. POHVALJUJE posebnog izvjestitelja za njegova izvješća o stanju ljudskih prava na teritoriju bivše Jugoslavije; 2. IZRAŽAVA svoju iskrenu zabrinutost zbog detaljnih izvješća posebnog izvjestitelja o kršenjima ljudskih prava i humanitarnog prava u BiH, Hrvatskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora), te zbog njegova zaključka da je većina teritorija bivše Jugoslavije, posebice Bosne i Hercegovine, poprište masovnih i sustavnih kršenja ljudskih prava i ozbiljnih kršenja humanitarnog prava; 3. NAJSTROŽE OSUĐUJE gnusnu praksu "etničkog čišćenja" i nalazi da srpsko vodstvo na teritorijima BiH pod njihovom kontrolom, te Jugoslavenska armija i političko vodstvo Republike Srbije, snose glavnu odgovornost za tu praksu vrijednu svake osude, koja sramotno krši najosnovnija načela ljudskih prava; 4. TAKOĐER OSUĐUJE specifične oblike kršenja ljudskih prava koje je ustanovio posebni izvjestitelj, i koja su uglavnom uzrokovana "etničkim čišćenjem", a uključuju ubijanja, mučenje, premlaćivanja, silovanje i nestanak osoba, kao i uništavanje kuća te druge radnje ili prijetnje nasiljem kojima je cilj pojedince prisiliti na napuštanje domova. Osuđuju se također i kršenja ljudskih prava povezana sa zatočenjem, a koja su opisana u spomenutim izvješćima; 5. NADALJE OSUĐUJE bezobzirno bombardiranje gradova i područja nastanjena civilima, sustavno teroriziranje i ubojstva ljudi koji ne pripadaju vojnim postrojbama, uništavanje infrastrukture, opkoljavanje gradova i upotreba vojne sile protiv civilnog pučanstva i humanitarnih operacija, koje primjenjuju sve strane u sukobu, nalazeći da glavna odgovornost leži na srpskim snagama; 6. ZAHTIJEVA da sve sukobljene strane u bivšoj Jugoslaviji, a posebice one najodgovornije, smjesta prestanu sa spomenutim kršenjima, poduzmu odgovarajuće korake da uhite i kazne one koji su krivi za počinjena ili odobrena kršenja ljudskih prava, uključujući ona povezana sa zatočenjem, i poduzmu sve potrebne mjere u osiguranju ostvarenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, u skladu s njihovim obvezama preuzetim Ženevskim konvencijama iz 1949. godine, i još k tome dodatnim protokolima iz 1977., Međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i drugim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima; 7. PONOVO POTVRĐUJU da su sve osobe koje počine ili odobre zločine protiv čovječnosti, i druge ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava, individualno odgovorne za te povrede te da će međunarodna zajednica upotrijebiti sve napore da ih dovede pred sud, te poziva sve strane da prilože sve relevantne informacije Komisiji stručnjaka u skladu s rezolucijom 780 Vijeća sigurnosti (1992); 8. IZRAŽAVA DUBOKU ZABRINUTOST zbog broja nestalih osoba u bivšoj Jugoslaviji te poziva sve strane da učine sve moguće napore u prikupljanju i davanju podataka o nestalim osobama; 9. ZAHTIJEVA da se smjesta prekine s praksom "etničkog čišćenja", a naročito da Vlada SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) upotrijebi svoj utjecaj na samoproglašene srpske vlasti u BiH i Hrvatskoj s ciljem da odmah prekinu s praksom "etničkog čišćenja" i isprave učinke te prakse; 10. PONOVNO POTVRĐUJE da su države odgovorne za kršenja ljudskih prava koje na teritoriju druge države učine njihovi podanici; 11. IZRAŽAVA potpunu podršku žrtvama kršenja ljudskih prava, ponovo potvrđuje pravo svim osobama na povratak svojim domovima u sigurnosti i dostojanstvu, smatra sve postupke u vezi s vlasništvom, imovinom i slično, učinjene pod prinudom, nevažećim, i žrtvama "etničkog čišćenja" priznaje pravo na primanje odštete za pretrpjele gubitke; 12. OSOBITO OSUĐUJE kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u vezi sa zatočenjem, uključujući ubijanja, mučenje i sustavnu praksu silovanja, te poziva sve strane u bivšoj Jugoslaviji da smjesta zatvore sve zatočeničke centre koji nisu u skladu sa Ženevskim konvencijama, te da odmah oslobode sve osobe zatočene bespravno ili samovoljno; 13. ZAHTIJEVA da misijama Međunarodnog komiteta Crvenoga križa (ICRC), posebnog izvjestitelja, Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS) i drugih relevantnih međunarodnih humanitarnih organizacija, bude dozvoljen trenutačan, nesmetan i stalan pristup svim logorima, zatvorima i drugim zatočeničkim mjestima unutar teritorija bivše Jugoslavije. 14. IZRAŽAVA duboku zabrinutost zbog izvješća posebnog izvjestitelja o opasnoj situaciji na Kosovu, Sandžaku i Vojvodini, traži od svih strana da se uključe u sadržajan dijalog pod pokroviteljstvom Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i djeluju s najvećom mogućom suzdržljivošću te riješe nesuglasice u skladu s punim poštivanjem ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pozivaju se srpske vlasti da se suzdrže od upotrebe sile i smjesta prestanu s praksom "etničkog čišćenja" i da u potpunosti poštuju prava osoba koje pripadaju etničkim zajednicama ili manjinama, kako bi se spriječilo širenje sukoba na druge dijelova bivše Jugoslavije; 15. POZIVA sve strane da odmah primijene sve obveze donesene unutar okvira Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i da zajedničkim radom pridonesu uspjehu Konferencije te s tim u vezi pozdravlja Vladu BiH zbog prihvaćanja ustavnih prijedloga supredsjedatelja Konferencije, kao osnove za pregovore; 16. PODRŽAVA rezoluciju usvojenu od strane Komisije o ljudskim pravima na svom drugom posebnom zasjedanju 1992., raspravljajući o izvješćima posebnog izvjestitelja, osobito o pozivu svim državama da razmotre opseg unutar kojega se djela počinjena u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj smatraju genocidom, u skladu s Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida; 17. POZIVA sva tijela Ujedinjenih naroda, uključujući Zaštitne snage UN-a i specijalizirane agencije, vladine i informirane međuvladine i nevladine organizacije, da u potpunosti surađuju s posebnim izvjestiteljom, te da mu kontinuirano dostavljaju sve relevantne i precizne informacije koje posjeduju o stanju ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji; 18. TRAŽI od svih država, tijela UN-a, uključujući specijalizirane agencije kao i posebnog izvjestitelja i međunarodne humanitarne organizacije, da Komisiji stručnjaka, utemeljenoj na rezoluciji 780 (1992.) Vijeća sigurnosti, stave na raspolaganje ili podnesu sve potkrijepljene informacije koje posjeduju u vezi s kršenjem humanitarnog prava, uključujući ozbiljne povrede Ženevskih konvencija počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije; 19. TRAŽI od svih država i relevantnih organizacija da razmotre provedbu preporuka posebnog izvjestitelja, a osobito: (a) Pozdravlja poziv posebnog izvjestitelja da se otvore koridori za dostavu humanitarne pomoći kako bi se spriječila neizbježna smrt desetaka tisuća ljudi u opkoljenim gradovima; (b) Pozdravlja poziv sadržan u rezoluciji 787 (1992.) Vijeća sigurnosti, upućen glavnom tajniku, u dogovoru s Visokim komesarijatom UN za izbjeglice (UNHCR) i drugim relevantnim agencijama da prouči mogućnosti i preduvjete za uspostavu sigurnih područja, i preporuku posebnog izvjestitelja da se stvore takve sigurnosne zone radi zaštite raseljenih osoba, imajući u isto vrijeme na umu da se međunarodna zajednicane ne smije pomiriti s demografskim promjenama uzrokovanim "etničkim čišćenjem"; (c) Skrenuti pažnju Komisije stručnjaka, koju je rezolucijom 780 (1992.) osnovalo Vijeće sigurnosti, na potrebu za neodložnom hitnom istragom odgovarajućih stručnjaka o masovnoj grobnici pokraj Vukovara i drugim masovnim grobnicama i mjestima gdje su se, po izvješćima, izvršila masovna ubojstva. Moli se glavnog tajnika da, unutar sveukupna budžetskog okvira UN-a, stavi na raspolaganje sva potrebna sredstva za taj pothvat kao i za druge poslove Komisije; 20. MOLI glavnog tajnika da poduzme sve potrebne korake da se osigura potpuna i učinkovita koordinacija svih tijela UN-a u provedbi sadašnje rezolucije, te poziva sva tijela koja se bave situacijom na području bivše Jugoslavije da čvrsto surađuju sa posebnim izvjestiteljem i Komisijom stručnjaka; 21. TAKOĐER MOLI glavnog tajnika da, u okviru sveukupna budžetskog okvira Ujedinjenih naroda, stavi posebnom izvjestitelju na raspolaganje sva potrebna sredstva kako bi mogao provesti svoj mandat, a posebice da mu omogući određen broj osoblja koje će biti smješteno na području bivše Jugoslavije, a koje će pridonijeti učinkovitu motrenju situacije o ljudskim pravima i koordinaciji s drugim tijelima UN-a, uključujući UNPROFOR. 22. NADALJE MOLI glavnog tajnika da pruži svu drugu potrebnu pomoć posebnom izvjestitelju kako bi mu omogućio da ispuni svoj mandat; 23. ODLUČUJE da će nastaviti s preispitivanjem situacije o ljudskim pravima u bivšoj Jugoslaviji tijekom svog 48. zasjedanja pod točkom naslovljenom "Pitanja ljudskih prava". (Hina) fp 111019 MET dec 92