ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Glavna skupština Ujedinjenih naroda donijela
je na današnji dan prije 44 godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka kao
najznačajniji međunarodni dokument o ljudskim pravima, pa se stoga 10.
prosinca obilježava kao Međunarodni dan prava čovjeka. Deklaracija polazi
od načela da se "sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu
i pravima".
U povodu toga, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr.
Zvonimir Šeparović podsjeća da su Ujedinjeni narodi nastali zato da bi,
kako stoji u Uvodu Povelje UN, spasili "buduće naraštaje od užasa rata,
koji je dva puta u toku našega života nanio čovječanstvu neizrecive
patnje".
Dr. Šeparović, međutim, drži da će i "ovi dokumenti ostati neostvareni",
te podsjeća da je "u tri tisuće godina vođeno pedeset tisuća ratova, a samo
u posljednjih pedeset čak 400, među kojima je i ovaj sadašnji protiv
Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Na vrhu liste svih prava je pravo čovjeka na život, znači i pravo naroda
na održanje, pun život u slobodi, a svaki rat bez sumnje nepopravljivo
kompromitira ispunjavanje svih vrsta prava", zaključuje Šeparović.
U Hrvatskoj danas djeluje nekoliko udruga za zaštitu ljudskih prava.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske dr.
Ljubomir Antić kaže da dnevno dobije po nekoliko zahtjeva za zaštitu
osnovnih ljudskih prava, najčešće pritužbe građana iz područja stjecanja
hrvatskog državljanstva te radnog i stambenog prava. Dr. Antić dodaje
kako se svi ti "problemi pažljivo razmatraju i proslijeđuju na daljnji
postupak nadležnom saborskom tijelu".
Antić upozorava da je Hrvatska, postavivši Europu kao svoj cilj,
prihvatila i europske standarde, pa tako i one koji se odnose na poštivanje
ljudskih prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.
Podsjetivši da je Hvatski sabor već prihvatio neke zakone koji uređuju tu
materiju, on napominje kako je sada važno "da se ti zakoni dosljedno i
provode". "Hrvatska je pod posebnom kontrolom međunarodnih čimbenika
upravo u svezi s poštivanjem ljudskih prava", rekao je dr. Antić i
nabrojao neke od najčešćih primjedba međunarodne zajednice na poštivanje
ljudskih prava u Hrvatskoj. "Primjedbe takve vrste trebamo doživljavati
kao dobronamjerne, jednako kao i ukazivanja na kršenja ljudskih prava koja
dolaze iz vlastite sredine", smatra dr. Antić dodajući kako "rat,
okupacija dijela državnog teritorija, zbog agresije poremećeni
međunacionalni odnosi i gospodarska kriza ne stvaraju ambijent pogodan za
dosljedno provođenje politike ljudskih prava".
Jedna od organizacija za zaštitu prava čovjeka je i Hrvatski odbor za
ljudska prava, što su ga u veljači osnovale oporbene stranke (HDS, HKDS,
HNS, HSLS, HSP, HSS, SDP, SDH, SSH). Jedan od razloga osnivanja tog
odbora, kojemu je zadaća promicanje temeljnih ljudskih prava, bilo je i
nezadovoljstvo radom saborskog odbora za ljudska prava, naglašava voditelj
odbora Ivan Juričić.
Podsjećajući da je Hrvatska potpisnica Helsinške deklaracije o ljudskim
pravima, Juričić kaže da "smo svjedoci kršenja ljudskih prava građana
Hrvatske i to zbog nedovoljnog i nedjelotvornog funkcioniranja pravne
države". Odbor drži da "rat nije i ne može biti opravdanje za neka
nezakonita uhićenja, maltretiranja uhićenika, upadanje u tuđe stanove, za
donošenje autoritarnih uredba koje ugrožavaju temeljna ljudska prava i
dovode u pitanje zaštitu građana od samovolje državnih organa", ističe
Juričić te dodaje da se ljudska prava prvenstveno i najsnažnije mogu
povređivati akcijama vlasti.
Juričić navodi da su najčešće vrste povreda prava čovjeka: osobne i
političke slobode i prava, pri čemu su najveći problemi dobivanje domovnica
i povrede stambenog prava, pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli,
gospodarska prava, socijalna prava, te pravo na zdrav životni okoliš.
Osim navedenih, na zaštiti ljudskih prava djeluje i Hrvatsko društvo za
zaštitu i promicanje ljudskih prava, utemeljeno 1989. godine kao
nestranačka i nevladina organizacija.
(Hina) žb
101613 MET dec 92
Uhićena majka djeteta za kojim se traga u Savi
Energetski će se obnoviti zgrada Gimnazije i Strukovne škole Gospić
Veleposlanstvo SAD u BiH zastupnicima: Ili ste s nama ili na strani Rusije
Puljak: Incident u školi u Splitu "jako ozbiljan"
VLADA Utvrđen popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
SKV: Sport u 12.30 sati
SKV: Svijet u 12,30 sati
Na Adventu u Varaždinu 2024. rekordnih 200.000 posjetitelja, oboreni i drugi rekordi
Koordinacija HVO-a traži procesuiranje desetaka masovnih zločina nad Hrvatima u BiH