GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA U POVODU DANA PRAVA ČOVJEKA - 10. PROSINCA EMBARGO DO 20 SATI !!!!!!!!!!!

EMBARGO DO 20 SATI !!!!!!!!!!! ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - "Doživjevši strahote drugoga svjetskoga rata (1939.-45.) i na njegovu kraju pogibeljnost ugroze same ljudske egzistencije sveuništavajućim nuklearnim oružjem, - svijet je pregnuo na utiranje puteva za sprečavanje nove svjetske kataklizme, pod ruševinama koje bi na prvom mjestu nestale najrazvijenije civilizacije. S tom svrhom osnovana je svjetska OUN, koja će u prvim godinama svoga postojanja na sutrašnji dan, daleke 1948. godine, u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda - ili točnije suverenih demokratskih država svijeta - donijeti Opću deklaraciju o pravima čovjeka. Tom je Deklaracijom proglašena jednakost svih ljudi u uživanju ljudskih-građanskih prava, bez obzira na jezik, vjeroispovjest, spol, političko mišljenje, narodno ili socijalno podrijetlo, imetak, rođenje ili bilo koju drugu okolnost. Ta je Deklaracija postala "Zajednički standard postignuća za sve narode i sve nacije". Samo se po sebi razumije da pravo ljudi podrazumijeva i pravo naroda kojima svako ljudsko biće pripada. Taj je međunarodni čin označio jednu od najvažnijih sinteza političkih i filozofskih ljudskih nastojanja da se jasno odrede i zaštite prava čovjeka, a time osude i sva njihova nasilna kršenja. Bio je to kamen temeljac na kojemu su, kasnije, građeni brojni međunarodni instrumenti o pravima čovjeka i mehanizmi njihove zaštite, posebno o političkim i gospodarskim pravima, o statusu izbjeglica i o međunarodnoj zaštiti manjina. Bilo je to i usmjeravajuće i obvezujuće ishodište za sva suvremena politička i pravna postignuća u tim područjima, općim, regionalnim i nacionalnim. Od klasičnih građanskih i političkih prava, do njihova suvremena osmišljavanja glede gospodarskog, socijalnog i kulturnog života, i posebno međunacionalnih i međudržavnih odnosa. Uvažavajući čin prihvaćanja Opće dekaracije o pravima čovjeka - za koju usput rečeno nimalo slučajno nije glasovala u UN ondašnja službena delegacija bivše Jugoslavije, s obrazloženjem da Deklaracija veliča politička i individualna prava i počiva, tobože, na individualističkim koncepcijama - sve države u svijetu, članice OUN danas na svečani način obilježavaju 10. prosinca - Dan prava čovjeka. Republika Hrvatska prihvatila je Opću deklaraciju o pravima čovjeka i pravno se obvezala na poštivanje svih važnih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima. Mi smo još u vrijeme donošenja našega Ustava, 22. prosinca 1990. isticali da međunarodni ugovori i deklaracije o ljudskim i narodnim pravima za nas znače minimum, a ne maksimum prava i nas zajamečnih. Demokratska je Hrvatska prihvatila i sve pravne i političke standarde, koji su preporučeni na međunarodnoj Konferenciji o prestanku postojanja Jugoslavije, te ih je držeći ih uputnim, svrhovitim ili potrebnim, i pretočila u svoje zakonodavstvo. I ja danas, u ovoj prigodi svečanog obilježavanja Dana prava čovjeka, kao demokratski izabrani poglavar suverene države Hrvatske, želim još jednom istaknuti našu čvrstu opredijeljenost i našu odlučnost: da se čovjek, na čitavom hrvatskom tlu, poštuje kao najviša vrijednost, bez obzira na jezik i vjeroispovijest, na nacionalnu ili stalešku pripadnost, na spol i rasu, na politička ili idejna uvjerenja ili kulturne opredijeljenosti. Ponovit ću riječi što sam ih izgovorio na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga Sabora, 30. svibnja 1990: "... U demokratskoj Hrvatskoj mora konačno nestati podjela ljudi na građane prvoga i drugoga reda, na pobjednike i poražene, na podobne i nepodobne, na povjerljive i neprijatelje. Težimo stvaranju društva u kojem će ljudske radne sposobnosti, te građanske i moralne vrline, a ne podrijetlo i svjetonazorsko opredjeljenje, određivati položaj i vrijednosne sudove o pojedincu u društvu... Želimo graditi takvu istinsku demokraciju u kojoj će vladavina većine značiti zaštitu manjine." Nažalost rat koji je Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) povela protiv Hrvatske za osvajanje hrvatskih područja, a zatim i protiv Bosne i Hercegovine, nanio nam je strahotna razaranja i genocidnim zločinima ne samo takva zla kakve europska povijest gotovo i nije zabilježila, već i usporio naša nastojanja za izgradnju demokratskog društva i humanog pravnog poretka. Takve zlokobne i tužne činjenice ne mogu, a da ne utječu na srozavanje ljudskog digniteta u čovjeku, bez obzira na to u kojoj se sredini nalazi i u kojoj državi živi. Stoga je zajednička odgovornost svih nas u državi Hrvatskoj, ali i odgovornost međunarodne zajednice da se djelotvornim okončanjem agresije što prije stvore pretpostavke za vraćanje vjere u poštivanje ljudskog dostojanstva i da se prava čovjeka vrate na ove prostore. Sa svoje strane Republika Hrvatska pokazala je svoju punu odgovornost stvarajući u tom smislu političke uvjete i zakonom o Oprostu, radi normalizacije odnosa u područjima zahvaćenim srpskom pobunom, ali i odlučnost za obranu svoga suvereniteta i demokratskog poretka. Usprkos svemu ne smijemo se obeshrabrivati u našoj opredijeljenosti i nadi da živimo i djelujemo u skladu s najvišim civilizacijskim zahtjevima, ljudski plemenito i državno odgovorno. Sjećanje na Opću deklaraciju o pravima čovjeka, na dan kada je prihvaćena prije 34 godine, neka nas u tim našim nakanama učvrsti u našoj opredijeljenosti za dosljednu izgradnju Hrvatske na onim demokratskim i humanističkim osnovama, kakve su sadržane i u tom svjedočanstvu ljudske još nedokučene težnje, za jednim boljim svijetom iz kojeg bi bila isključena vladavina sile, zla i bezakonja", stoji u govoru predsjednika Tuđmana u povodu Dana prava čovjeka - 10. prosinca. (Hina) 091830 MET dec 92