FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TREZOLUCIJA KOMISIJE UN ZA LJUDSKA PRAVA - DOKUMENT

- DOKUMENT ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Objavljujemo prijevod s engleskog, cjelovitog teksta rezolucije usvojene na današnjem zasjedanju Komisije UN za ljudska prava u Ženevi. STANJE LJUDSKIH PRAVA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA, na izvanrednom zasjedanju, VOĐENA načelima utjelovljenima u Povelji UN, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, Međunarodnoj konvenciji o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, Konvenciji protiv mučenja i ostalih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, te u međunarodnom humanitarnom pravu, uključujući i Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine, o zaštiti žrtava rata i Dodatnim protokolima Ženevske konvencije, iz 1977. godine, SVJESNA svoje odgovornosti za unapređivanje i poticanje poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, te za sprečavanje kršenja tih prava, DUBOKO ZABRINUTA zbog ljudske tragedije u bivšoj Jugoslaviji i zbog tamošnjih stalnih teških, velikih i sustavnih kršenja ljudskih prava, osobito na području Bosne i Hercegovine koje je pod srpskom kontrolom, PODSJEĆAJUĆI na svoju Rezoluciju 1992/S-1/1, BILJEŽEĆI SA ZADOVOLJSTVOM napore posebnoga izvjetitelja imenovanoga u skladu s Rezolucijom 1992/S-1/1, kao i napore predsjedatelja Radne skupine za samovoljno zatvaranje, posebnoga izvjestitelja o izvansudskim, skupnim ili samovoljnim pogubljenjima, posebnoga izvjestitelja o pitanju mučenja i predstavnika glavnog tajnika zaduženoga za osobe raseljene unutar zemlje, koji su pratili posebnoga izvjestitelja na jednoj ili objema njegovim misijama, PRIMIVŠI S UZNEMIRENJEM tri izvješća posebnoga izvjestitelja o stanju ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (A/47/666 - S/24809, E/CN.4/1992/S-1/1 i E/CN.4/1992/S-1/10), DUBOKO ZABRINUTA, osobito zbog nastavljanja strašne prakse etničkoga čišćenja, koje je izravan uzrok većine kršenja ljudskih prava i čije su glavne žrtve Muslimani, kojima prijeti istrebljenje, koje se prema izvješću posebnoga izvjestitelja nastavlja, a u nekim područjima čak i pojačava, da bi se stvorio "fait accompli", zanemarujući sve međunarodne obveze, osobito izjavu o načelima i programu djelovanja Londonske konferencije, a koje su preuzeli oni koji provode etničko čišćenje, te podsjećajući, kako je već spomenuto u Rezoluciji 1992/S-1/1, da etničko čišćenje teži preseljenju i uništenju nacionalnih, etničkih, rasnih i vjerskih skupina, UZNEMIRENA zbog toga što sukob u Bosni i Hercegovini, koji nije vjerski sukob, obilježava sustavno uništavanje i nepoštivanje džamija, katoličkih crkvi i ostalih mjesta bogosluženja, kao i ostalih mjesta kulturnoga nasljeđa, osobito na područjima koja jesu ili su bila pod srpskom kontrolom, DUBOKO ZABRINUTA zbog toga što je stanje ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji stvorilo više od dva i pol milijuna izbjeglica i raseljenih osoba, kao i zbog katastrofalnoga humanitarnog stanja kakvo je sada, PODSJEĆAJUĆI S ODOBRAVANJEM na stalne napore Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i supredsjedatelja njezina Upravljačkoga odbora, uključujući i njihove prijedloge za konstituiranje Repubike Bosne i Hercegovine tako da se štite ljudska prava na temelju temeljnih međunarodnih instrumenata ljudskih prava, 1. POHVALJUJE posebnoga izvjestitelja za njegovu dosadašnju djelatnost, te osobito za njegove dvije misije i njegova izvješća; 2. Najžešće OSUĐUJE sva kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji, u što se ubrajaju ubojstva, mučenja, premlaćivanja, silovanja, nestanci, razaranja kuća i ostalo djelovanje ili prijetnje nasiljem, kojima se nastoji prisiliti pojedince da napuste svoje domove, kako je to ustanovio posebni izvjestitelj; 3. KATEGORIČKI OSUĐUJE provođenje etničkoga čišćenja, osobito u Bosni i Hercegovini, držeći da srpsko vodstvo na područjima pod svojom kontrolom u Bosni i Heregovini, Jugoslavenska armija i političko vodstvo Republike Srbije snose glavnu odgvornost za tu sramotnu praksu; 4. ZAHTIJEVA hitan prestanak prakse etničkoga čišćenja, a osobito zahtijeva da Republika Srbija iskoristi svoj utjecaj na samoproglašene srpske vlasti u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, da bi se praksa etničkoga čišećenja smjesta prekinula i da bi se spriječili njezini rezultati, ponovno naglašavajući pravo izbjeglica, raseljenih osoba i ostalih žrtava etničkoga čišćenja, da se vrate svojim domovima i ništavost djela počinjenih pod prisilom; 5. POTVRĐUJE da će se države držati odgovornima za kršenja ljudskih prava koja njezini podanici počine na teritoriju druge države; 6. OSUĐUJE osobito kršenje ljudskih prava i humanitaroga prava u vezi sa zarobljeništvom, uljučujući i umorstva, mučenja i sustavno silovanje i traži od svih strana u bivšoj Jugoslaviji da smjesta zatvore sve zarobljeničke centre, koje ne odobrava i koji nisu u skladu sa Ženevskom konvencijom od 12. kolovoza 1969. godine, te da smjesta u uvjetima potpune sigurnosti oslobode sve osobe koje su zatočene samovoljno ili protuzakonito; 7. Također OSUĐUJE neselektivno bombardiranje gradova i civilnih područja, sustavni teror i ubojstva neboraca, uništavanje vitalnih postrojenja, opsadu gradova i upotrebu vojne sile protiv civilnoga stanovništva i humanitarnih operacija, što čine sve strane, a drži da glavna odgovornost leži na srpskoj strani; 8. POZIVA sve strane u bivšoj Jugoslaviji, a osobito one najodgovornije, da prestanu s kršenjem ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava i da smjesta poduzmu odgovarajuće korake za uhićenje i kažnjavanje onih koji su krivi zato što su djela počinili ili odobrili; 9. IZRAŽAVA duboku zabrinutost nad brojem nestanaka i nestalih osoba u bivšoj Jugoslaviji, te poziva sve strane da učine sve što je moguće da se szna što je s nestalima; 10. POZDRAVLJA osnivanje Komisije stručnjaka, koju je osnovalo Vijeće sigurnosti svojom Rezolucijom 780 (1992) od 6. listopada 1992. godine, a koja će ispitati i analizirati podatke koji se tiču kršenja međunarodnoga humanitarnog prava i ohrabruje najtješnju moguću suradnju posebnoga izvjestitelja i Komisije stručnjaka, preporučuje da se Komisiji dodijeli osoblje i sredstva potrebna za učinkovito djelovanje, te traži od Komisije stručnjaka da svoje zaključke predoči glavnom tajniku, kako bi Vijeće sigurnosti moglo razmotriti daljnje odgovarajuće korake za dovođenje optuženih pred lice pravde; 11. PONOVNO POTVRĐUJE da su sve osobe koje počine ili odobre zločine protiv čovječanstva ili ostala teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava osobno odgovorne za ta kršenja i da će međunarodna zajednica sve učiniti da ih se dovede pred lice pravde, i poziva sve strane da pruže sve relevantne podatke Komisiji stručnjaka, u skladu s Rezolucijom 780 (1992) Vijeća sigurnosti; 12. POZIVA sve države da razmisle do koje mjere djela počinjena u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj predstavljaju genocid, u skladu s Konvencijom o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida; 13. POZIVA Komisiju stručnjaka da uz pomoć Centra za ljudska prava osigura kvalificirane stručnjake koji će provesti hitnu istragu o masovnoj grobnici blizu Vukovara, ostalim mjestima s masovnim grobnicama, i mjestima na kojima su počinjena masovna ubojstva, te traži od Generalne skupštine da osigura sredstva nužna za takvo djelovanje; 14. IZRAŽAVA duboku zabrinutost zbog podataka koji se nalaze u trećem izvješću posebnoga izvjestitelja (A/47/666 - S/24809), u vezi s opasnom situacijom na Kosovu, Sandžaku i u Vojvodini, te poziva sve strane u tim područjima da počnu suvisao dijalog pod pokroviteljstvom Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, da djeluju s najvećom suzdržanošću, da rješavaju nesuglasice uz potpuno poštivanje ljudskih prava i sloboda, te poziva srpske vlasti da se suzdrže od upotrebe sile i da smjesta prestanu s praksom etničkoga čišćenja, te da u potpunosti poštuju prava osoba koje pripadaju etničkim zajendicama ili manjinama, kako bi se spriječilo širenje sukoba na druge dijelove bivše Jugoslavije; 15. POZDRAVLJA poziv posebnoga izvjestitelja da se otvore humanitarni koridori radi sprečavanja smrti desetaka tisuća ljudi u opkoljenim gradovima. 16. POZDRAVLJA Rezoluciju Vijeća sigurnosti 787 (1992), od 16. studenoga 1992. godine, u kojoj se poziva Generalni tajnik na konzultacije s Visokim komesarijatom UN za izbjeglice i ostalim mjerodavnim agencijama, da bi se proučile mogućnosti i nužna sredstva potrebna za uspostavljanje sigurnosnih područja u humanitarne svrhe, kao i preporuku posebnoga izvjestitelja, o stvaranju sigurnosnih zona za zaštitu raseljenih osoba, imajući pritom na umu da međunarodna zajednica ne smije pristati na demografske promjene nastale etničkim čišćenjem; 17. Potvrđuje da sve strane u bivšoj Jugoslaviji dijele odgovornost za pronalaženje miroljubivoga rješenja pregovorima pod pokroviteljstvom Međunarodne konferncije o bivšoj Jugoslaviji, i pozdravlja pristanak Vlade Bosne i Hercegovine da temelj za pregovore bude prijedlog ustavog uređenja BiH, koji su dali supredsjedatelji. 18. TRAŽI od posebnoga izvjestitelja da nastavi svoje napore, osobito daljnjim provođenjem misija u bivšoj Jugoslaviji, kako on bude držao potrebnim, poziva ostale postojeće mehanizme Komisije za ljudska prava da s njim surađuju i da o njegovim nalazima i preporukama izvijeste na 49. sjednici, te traži od glavnog tajnika da nastavi prosljeđivati izvješća posebnoga izvjestitelja Vijeću sigurnosti; 19. POZIVA glavnog tajnika da poduzme korake kojima bi osigurao punu i učinkovitu suradnju svih tijela Ujedinjenih naroda, radi primjene ove Rezolucije, poziva tijela zadužena za nadgledanje ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji da tijesno surađuju s posebnim izvjestiteljem i Komisijom stručnjaka. 20. TRAŽI od Generalne skupštine i glavnog tajnika, u sklopu ukupnoga proračunskoga okvira Ujedinjenih naroda, da pruže sva potrebna sredstva posebnome izvjestitelju, da bi on izvršio svoj mandat, te da izađu u susret zahtjevu posebnoga izvjestitelja i osiguraju mu osoblje koje bi bilo smješteno na području bivše Jugoslavije, kako bi se pojačalo učinkovito praćenje tamošnjega stanja ljudskih prava; 21. ODLUČUJE ispitati stanje ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji na svojoj 49. sjednici, na dnevnom redu pod brojem 12. (Hina) fp 022101 MET dec 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙